Borba za smeh i dalje traje
Марија Милићевић (Фото Виктор Стојановић)
Prošlogodišnji izostanak festivala „Dani komedije” u Jagodini stvorio je određenu prazninu. Istovremeno pojačao je njegov značaj, kako za grad Jovančeta Micića, tako i za pozorišne umetnike, tvrdi za „Politiku” Marija Milićević, v. d. direktora Kulturnog centra „Svetozar Marković” u Jagodini, domaćina ovog jedinstvenog festivala smeha. Ovogodišnje izdanje „Dana komedije” u svom ustaljenom terminu, od 20. do 27. marta, dočekuju, kaže, sa posebnim uzbuđenjem, ponosom, prijatnim emocijama, naravno i snažnim osećanjem odgovornosti. Svojoj negovanoj, probirljivoj publici predstaviće„smešne” predstave u izboru selektora Aleksandra Milosavljevića, uz selektorski komentar da se savremena komedija danas nalazi na granici smešnog i tragičnog. U vremenu u kojem se ti pojmovi čestu prepliću, zbog čega i sam festival donosi pažljivo promišljen izbor predstava koje ne počivaju na lakom smehu.
Selekcija 51. festivalskog izdanja „Dani komedije” će izgledati ovako: u petak uveče, 20. marta Jagodinci će gledati „Udovicu živog čoveka” Dušana Kovačević u produkciji Zvezdara teatra. Sledi zavodljiva „Mirandolina”, rađena po motivima Karla Goldonija i Petera Turinija, u adaptaciji i režiji Tanje Mandić Rigonat i izvođenju Centra za kulturu Tivat. Tu su i Šekspirove „Vesele žene vindzorske” u režiji Sonje Petrović nastale u koprodukciji Kruševačkog pozorišta i Gradskog pozorišta Semberije Bijeljina.
Drugo poluvreme takmičarskog programa proteći će uz Andraša Urbana i njegovu predstavu „Bilo jednom u Novom Sadu” Novosadskog pozorišta/ Újvidékiszínház. Tu je i autorsko delo Borisa Liješevića „Tvoje i moje” u izvođenju ansambla pozorišta „Boško Buha”. Beogradsko dramsko pozorište predstaviće svog „Švejka” kojeg je po delu Jaroslava Hašeka režirao Veljko Mićunović, a Narodno pozorište Sombor nagrađivanu Nušićevu „Protekciju” u režiji Milana Neškovića. Predstavu u čast nagrađenih „Ko je ovde lud?” nastalu po motivima filma „Tok-tok” izvešće Gradsko pozorište Jagodina. Režiju i adaptaciju potpisuje Branislav Nedić.
Iza jedinstvenog festivala smeha „Dani komedije” tradicija je duga više od pola veka. Ova festivalska atrakcija zaista pamti mnogo. I danas se prepričavaju brojne anegdote, tužni i smešni događaji koji su upamćeni kao deo festivalske atmosfere i koji se i danas prepričavaju. Šta se promenilo od vremena kada su „Dani komedije” zaživeli, odnosno od njihovih, tadašnjih svetozarevačkih početaka kako se tada zvala Jagodina do danas? O tome koji je temelj dugovečnosti ovog festivala „osmeha” Marija Milićević kaže:
– Ključ dugovečnosti festivala, pored ostalog, leži u sposobnosti da se prilagođava vremenu u kojem živi, a da uz to ne izgubi svoju suštinu i identitet. Od trenutka nastajanja „Dana komedije” promenilo se mnogo toga, kako u društvu, tako i u pozorištu, ali potreba da se kroz smeh govori o stvarnosti nikada nije iščezla. Danas su drugačiji produkcioni uslovi, estetika pozorišta, pa i komunikacija sa publikom, ali je komedija i dalje snažan i aktuelan žanr potreban publici možda i više nego ranije. Kada govorimo o promenama, moram istaći da je Umetnički savet, sa umetničkim direktorom Nebojšom Bradićem na čelu, pre tri godine doneo odluku da festival dobije regionalni karakter, usled koje smo bili u prilici da vidimo glumačke performanse i rediteljske bravure naših komšija, a to će biti slučaj i ove godine.
Dodaje da smatra da treba da nastave sa negovanjem tradicije, da zadrže poverenje publike, kao i relevantnost u pozorišnim krugovima, ali i da uvodi inovacije. Posebno će se truditi, kaže, da tu da svoj lični doprinos, budući da je rođena početkom devedesetih godina i da „Dane komedije” pomno prati nekih dvadesetak godina, što kao devojčica zaljubljena u pozorišnu umetnost, što u svojstvu novinara, što kao, skoro već sedam godina, zaposlena u jagodinskom Kulturnom centru, te za nju ovaj festival ima zaista neprocenjivi značaj.
– Ono što zasigurno znam da se u Jagodini pamti jesu dugi, gromoglasni aplauzi, nasmejana, zadovoljna lica, razgovori pre i posle predstava u kojima akteri istih i publika „dišu u istom ritmu”. Mislim da monografija „Pola veka borbe za smeh – Dani komedije, prvih pedeset godina” autora Aleksandra Saše Milosavljevića, koju je izdao Kulturni centar „Svetozar Marković” iz Jagodine 2024. godine, najbolje govori o tome, jer predstavlja sveobuhvatan pregled istorijata „Dana komedije”. Reč je o raskošnom izdanju koje dokumentuje pola veka smeha, kritički osvrt na komediju i razvoj festivala – naglašava Marija Milićević.
Sve je manje komedija koje svoje pogonsko gorivo pronalaze u veselim gegovima, lakim šalama, banalnim nesporazumima… Kako tim Kulturnog centra Jagodina odgovara svim programskim obavezama? Šta su mu prioriteti, smernice?
– To, zaista, jeste problem poslednjih godina. Iako, za razliku od neke ranije prakse da se na „Danima komedije” igraju predstave nastale između dva festivala, sada je selektor u takmičarski repertoar uvrstio predstave iz prethodne, dve-tri sezone. Međutim, već pomenuta borba za smeh, ipak, i dalje traje. Rekoste već da Jagodina ima jako probirljivu publiku, sa čime se apsolutno slažem i s tim u vezi, nailazimo na razne komentare, što je i normalno. Sto ljudi – sto ćudi, ili nešto preko četiri stotine ljudi i ćudi, koliko naša sala prima gledalaca. Ono što je suština jeste da komedija ima više lica i toga moramo svi biti svesni. Nekada se oslanja na lake šale i gegove, a nekada na specifičnu vrstu humora koji će otvoriti ozbiljna psihološka i sociološka pitanja. Naši prioriteti su jasni: kvalitet predstava i raznovrstan program. Ukoliko to ispunimo, a imamo potpuno poverenje u selektora 51. festivala „Dani komedije”, onda će publika biti zadovoljna, tvrdi prva dama Kulturnog centra Jagodina.