Zbog čega pomoć lekara uglavnom tražimo tek kada bolest uzme maha

Danijela Davidov-Kesar

05. 02. 2026. 17:00

(Фото Д. Јевремовић)

Udruženje pacijenata Srbije uputiće donosiocima odluka dokument pod nazivom „Beogradska deklaracija”, sa ciljem unapređenja zdravstvenog sistema i dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite svim građanima. Kako je juče najavljeno, oni predlažu povećanje ulaganja u zdravstvo, sistemsko finansiranje inovativnih lekova i formulisanje izdvojene budžetske linije za ulazak savremenih terapija na listu lekova. Uz to, pozvali su donosioce odluka da prepoznaju hitnost reforme zdravstvenog sistema, povećaju ulaganja u prevenciju i ranu detekciju, unaprede primarnu zdravstvenu zaštitu i uslove rada i da shvate da je ulaganje u zdravstvo investicija, a ne trošak.

Na konferenciji za novinare ovim povodom bilo je reči i o važnosti primarne zdravstvene zaštite koja se u Srbiji sprovodi kroz domove zdravlja. Uz adekvatnu organizaciju rada, smanjenje opterećenja (do 26 pacijenata dnevno) i odgovarajuću materijalnu nadoknadu, lekar opšte medicine bi mogao da reši 80 odsto, a specijalista opšte medicine do 95 odsto zdravstvenih zahteva građana. Ostalih pet do 20 odsto bi se uputilo na viši nivo zdravstvene zaštite.

– Ukoliko pacijent ne može da reši zdravstveni problem u domu zdravlja, izabrani lekar je dužan da ga uputi u bolnicu, kod specijaliste sa analizama. Ali najčešće ti specijalisti nisu dostupni, pacijenti više puta odlaze u dom zdravlja da bi zakazali pregled kod svog lekara, a zatim više puta da bi se našao termin kod specijaliste. Ko ima novac to završi privatno, a ostali ostanu nezavršenog posla – rekla je prim. dr Mirjana Lapčević, predsednica Udruženja obolelih od reumatskih bolesti Srbije.

Savo Pilipović, predsednik Udruženja pacijenata Srbije, govorio je o prevenciji i ključnim problemima koje građani imaju u ponašanju, što može dovesti do pojave nekih bolesti, dok su prof. dr Dragan Delić, infektolog u penziji, i dr Bojan Trkulja, predsednik Udruženja proizvođača inovativnih lekova, naveli značaj inovativnih terapija.

– Postoji osam prednosti tih lekova. Zahvaljujući njima postižu se bolji rezultati u lečenju, kvalitet života pacijenata se poboljšava, smanjuje se potreba za bolničkim lečenjem, smanjuju se neželjeni efekti starih terapija, povećava se produktivnost kod ljudi koji su izlečeni, država štedi jer ljudi rade i nisu na bolovanjima, a sve to utiče i na porodicu obolele osobe koja takođe može da ima bolji kvalitet života zbog dobrog zdravstvenog stanja pacijenta – dodao je dr Delić.

Bojan Trkulja je podsetio da inovativni lekovi menjaju tok bolesti i predstavljaju najvažnije oružje savremene medicine u borbi za poboljšanje javnog zdravlja. Evropska unija ulaže u lekove po glavi stanovnika četiri puta više nego što to radi naša zemlja.

Kako je objašnjeno, naši građani se suočavaju sa problemom nezdrave ishrane, dosta ljudi puši cigarete, prekomerno se konzumira alkohol, a uz to se nedovoljno kao narod bavimo fizičkim aktivnostima. Građani uglavnom kasno traže pomoć, tek kada je bolest uzela maha.

„Dok god ne promenimo životne navike, imaćemo visok nivo rizika od obolevanja od najtežih bolesti”, naglasili su učesnici skupa.