Borba za stanište ugrožene umbre
Фото СРП „Краљевац”
Deliblato – Izmuljavanje kanala „Ćirkina ćuprija” u Specijalnom rezervatu prirode „Kraljevac” u Deliblatu prvi je veliki korak ka obnovljenom i sačuvanom staništu ugrožene vrste ribe – crnke (Umbra krameri), u Srbiji strogo zaštićene vrste. Posao je obavilo ovdašnje Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero” u okviru projekta „Revitalizacija staništa umbre” koji se sprovodi u partnerstvu sa Institutom za regionalni razvoj i Biološkim fakultetom u Beogradu. Projekat je finansijski podržala Kraljevina Švedska, odnosno njena Agencije za međunarodni razvoj (SIDA) u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji”.
Kako bi očuvanje staništa bilo sveobuhvatno i obezbedilo najveću korist za biodiverzitet područja najpre je urađena identifikacija ekoloških koridora te vrste, a zatim je deo kanala „Ćinkina ćuprija” očišćen od nataloženog sedimenta i biljnog materijala. Reč je, inače, o delu sliva jezera Kraljevac.
Sve je urađeno, prema navodima upravljača rezervata, kako bi voda u kanalu bila sačuvana kao stanište crnke, mrgude ili umbre, endemske vrste ribe Dunava i Dnjestra, koja naseljava močvarna staništa nizijskih područja, obrasla gustom vegetacijom. Iako veoma otporna na nepovoljne životne uslove, stručnjaci upozoravaju da je, usled gubitka staništa, poslednjih nekoliko decenija došlo do znatnog smanjenja brojnosti ove vrste ribe.
Zapravo, toliko je ugrožena zbog uništavanja staništa da se našla na Crvenoj listi Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUNC). I u Srbiji ima status strogo zaštićene vrste i na teritoriji zemlje prisutna je, osim u SRP „Kraljevac”, još samo u Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica” i Specijalnom rezervatu prirode „Gornje podunavlje” kod Bačkog Monoštora.
Terenskim radovima, napominju nadležni u SRP „Kraljevac”, prethodilo je sveobuhvatno istraživanje, ali i podrška i razumevanje lokalne zajednice, pa će se u tom pravcu i nastaviti. Tako je kao završna aktivnost projekta „Revitalizacija staništa umbre” planirana sadnja autohtonih biljnih vrsta karakterističnih za vlažna staništa, poput hrasta lužnjaka, vrbe i bele topole, a sve kako bi bila ojačana obala, istovremeno se smanjilo dalje zamuljavanje kanala i umanjio dotok pesticida.
Ovu inicijativu, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Evropskom investicionom bankom i dodatnim finansiranjem koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.
Specijalni rezervat prirode „Kraljevac” u selu Deliblato na teritoriji opštine Kovin delom se naslanja na jugozapadnu granicu SRP „Deliblatska peščara”. Prostire se na 264 hektara i obuhvata tri prostorne celine – jezero površine 192 hektara, pašnjak Spasovina od 20 hektara i dolinu izvora Obzovil koja obuhvata 52 hektara.
Samo jezero dostiže dubine od osam metara, dok mu je dno puno panjeva, što pruža odlično uslove za život 26 vrsta riba. Takođe, „okovano” je gustom trskom, a najpoznatije je po fenomenu plutajućih ostrva, koja banatska košava pomera, neprestano menjajući vodeni lik, ali i čitav pejzaž.
Od 2001. njime gazduje Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero”, koje provodi niz redovnih aktivnosti, poput dodatnog poribljavanja, uređenja takmičarskih staza za sportski ribolov i organizacije ribočuvarske službe.