Nikola Tesla po četrnaesti put među Srbima

Politika onlajn

11. 02. 2026. 21:00

Некадашњи дом великог српског и светског научника на Менхетну: хотел „Њујоркер” Фото Пиксабеј

Postoje gradovi koji ne pamte samo događaje, već čuvaju tragove ljudskih sudbina. U njima istorija ne ostaje zatvorena samo u bibliotekama i muzejima, već se nenametljivo preliva u svakodnevicu, oseća u prostoru, u svetlosti i u tišini između zidova. Njujork je jedan od takvih gradova. Art deko hotel „Njujorker”, u kojem je Nikola Tesla proveo poslednje godine života, i danas pruža utisak zaustavljenog vremena. Teslina pozitivna energija oseća se u hodnicima i liftovima koji vode ka njegovoj sobi ili prostorima koje je koristio u samom hotelu. U njegovoj svečanoj dvorani održana je 14. konferencija Tesline naučne fondacije, koja je još jednom, uz odličnu organizaciju, potvrdila svoju ulogu kulturnog i naučnog mosta između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. U prostoru gde se nauka dodiruje sa sećanjem, a prošlost sa sadašnjošću, konferencija je okupila naučnike, umetnike i istraživače s obe strane Atlantika, nastavljajući tradiciju dijaloga zasnovanog na univerzalnim vrednostima koje je Tesla svojim životom i delom utemeljio.

Kao jedan od dobitnika Tesline medalje, odluku Odbora Tesline naučne fondacije doživeo sam kao simboličnu poruku nasleđa Nikole Tesle, upućenu za moje projekte inspirisane njegovim izumima, koji su tokom 2025. i 2026. godine nagrađeni sa dve međunarodne nagrade. Boravak u Njujorku, poseta Gugenhajm muzeju – čija su forma i funkcija još u studentskim danima, za mnoge arhitekte, postali lekcija o arhitekturi kao umetničkoj kreaciji – kao i vožnja brodom duž priobalja Menhetna uz reku Hadson, sa koje se otkriva savremeni klaster kula donjeg Menhetna, predvođen „Kulom jedan” Svetskog trgovinskog centra, ostavili su snažan arhitektonski utisak i postali podsticaj za dalji stvaralački rad.

Put i boravak u Sjedinjenim Američkim Državama realizovani su uz podršku Privredne komore Srbije, kao i uz efikasnu i profesionalnu saradnju s Američkom ambasadom u Beogradu. Ta činjenica još jednom potvrđuje da ime Nikole Tesle i danas deluje kao snažan simbol kulturnog i civilizacijskog povezivanja Srbije i Amerike, kao zajednička vrednost koja prevazilazi političke i vremenske okvire. Teslinu naučnu fondaciju godinama predvodi gospodin Lončar, izumitelj i neumorni čuvar Teslinog lika i dela, koji sa svojim saradnicima uspešno održava kontinuitet i visok nivo ove manifestacije. U uvodnom delu konferencije, u ime Republike Srbije, predavače i goste pozdravio je dr Vladimir Božović, generalni konzul Republike Srbije u Njujorku. Program konferencije bio je sadržajan i tematski raznovrstan, objedinjujući naučna izlaganja sa književnim i muzičkim segmentima. Posebno su se izdvojila izlaganja prof. dr Dragana Stanića, koji je predstavio manje poznate faktografske zapise o Srbiji kao jednom od ranih prostora u kojima su promovisane ideje ljudskih prava – vrednosti duboko bliske Teslinom životu i radu. Dr Radmila Lukijan povezala je Tesline eksperimente sa svetlošću sa savremenim terapijskim pristupima koje primenjuje u svojoj klinici u Dubaiju, čime je još jednom potvrđena trajna aktuelnost Teslinih ideja. Emotivno najsnažnije izlaganje održala je Milka Kajganić, koja je podsetila na tragičnu sudbinu preostalih članova Tesline porodice stradalih tokom Drugog svetskog rata. Mirno i dokumentovano svedočenje ukazalo je da se Teslin genije ne može posmatrati odvojeno od istorijskog stradanja naroda iz kojeg je potekao.

Znatan deo programa bio je posvećen razvoju Teslinih klubova širom sveta, naročito u Evropi. Svoja iskustva predstavili su Jadranko Danilović iz Teslinog kluba Holandije, kao i Milan i Dijana Đurić, predstavnici Teslinog centra iz Mađarske. U tom istom duhu predstavljena je i promocija opštine Prijepolje, kao potvrda da se Teslino ime i delo neguju i promovišu širom Srbije. Kulturno-umetnički program manifestacije obogatio je vajar Pero Jelisić, čiji su skulpturalni prikazi Nikole Tesle, po snazi forme i čistoći izraza, podsetili na poetiku Brankušija i Henrija Mura. Posebnu toplinu konferenciji dali su najmlađi učesnici, čiji su radovi i nastupi pokazali da Teslina ideja pripada i budućim generacijama. Završnicu je obeležio umetnički program baletskog ansambla dr Dušanke Ivanove. Biti svedok ovakvog kontinuiteta – kroz uručenje Tesline medalje i predavanje o inovativnom arhitektonskom projektu, uz najavu da postoji realna mogućnost realizacije mojeg projekta posvećenog Nikoli Tesli kao budućeg centra fondacije u Filadelfiji – dodatno potvrđuje misiju fondacije da Nikolu Teslu trajno pozicionira kao zajedničku kulturnu i civilizacijsku kariku veze Srbije i Amerike, čije nasleđe nastavlja da kroz ovakve manifestacije živi kroz nauku, umetnost i dijalog za dobrobit svih pripadnika Teslinog naroda.

*Arhitekta

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista