Prošlo je vreme jeftinog voća
Фото Н. Марјановић
Cene poljoprivrednih i ribarskih proizvoda u decembru prošle godine bile su veće za četiri odsto u odnosu na isti mesec 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS). Navodi se i da je voće za godinu dana poskupelo za 68,2 procenta, što ga čini apsolutnim rekorderom u rast cena kada je reč o ovom sektoru.
Cene ovih proizvoda tokom cele prošle godine bile su u proseku veće za 10,7 odsto u odnosu na godinu ranije, a za šta su najzaslužnije upravo cene u sektoru voćarstva, ali i žita koje je poskupelo za 12,3 odsto.
Može se reći da ovaj trend kod pojedinih proizvoda postoji već duže vreme. Ipak, drastičniji rast cena u poljoprivredi imali smo 2023. kada su za godinu dana ovi proizvodi ukupno poskupeli za 20 odsto, a s tim što je tada najveći rast cena bio zabeležen kod povrća. Da li je vreme jeftinog voća iza nas i koji su razlozi ovako velikog poskupljenja u prošloj godini?
Kako za „Politiku” kaže dr Aleksandar Leposavić, predsednik Naučnog voćarskog društva Srbije, voćari već treću godinu zaredom trpe posledice izostanka roda i čak ni visoke cene ne nadoknađuju gubitke prinosa. Prema njegovim rečima, u najtežoj situaciji su proizvođači jabuke zbog problema sa plasmanom u Rusiju. Povoljna okolnost za njih u prethodnoj godini jeste to da je hladni talas, u aprilu, zahvatio veliki prostor Balkanskog poluostrva pa su pored naših stradali i voćnjaci u Makedoniji i Rumuniji. Ističe i da su makedonski proizvođači poslednjih godina velika konkurencija našim, pre svega voćarima koji proizvode jabuku zbog njihove izvozne cene na našem tržištu. To uspevaju, kako objašnjava, zahvaljujući nižim cenama nafte, mineralnih đubriva i pesticida i najznačajnije – ceni radne snage koja je dosta niža nego kod nas, počevši od rezača do berača.
– Ukupno sagledavši sve, voće je, usled vremenskih neprilika, u većoj ili manjoj meri podbacilo i to se odrazilo na rast cena – ističe naš sagovornik i dodaje da je najviše stradala kajsija koju gotovo da nismo ni imali. Iznenađujuće loše rezultate imali smo i u proizvodnji višnje koja u odnosu na drugo voće ima dosta veći stepen otpornosti na prolećne mrazeve. Kad je reč o šljivi, koju inače proizvodimo u količini od 500 do 600 hiljada tona, ona je u prošloj godini bila na 30 odsto uobičajene rodnosti. Proizvodnja kruške je godinama u krizi, a pre svega zbog otežane kontrole pojedinih bolesti i štetočina. Leposavić kaže da je borovnica jedna od retkih voćnih kultura sa kojom su proizvođači u prethodnoj godini imali pozitivan bilans. To voće se kod nas proizvodi na oko 2.500 hektara.