Hrvatska nova kapija ruske nafte za centralnu Evropu

Politika onlajn

18. 02. 2026. 12:58

Илустрација

Mađarska naftna i gasna kompanija MOL saopštila je da je zaključila prve ugovore za isporuku ruske sirove nafte alternativnom rutom – morskim putem do Hrvatske, odakle će se, preko Jadranskog naftovoda, transportovati ka rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj. Ovaj potez dolazi nakon što je zvanična Budimpešta optužila Kijev da je obustavom isporuka preko cevovoda „Družba“ pokušao da izvrši politički pritisak uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj.

Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine, Peter Sijarto, izjavio je da su prve pošiljke već na putu i da će stići u hrvatsku luku početkom marta. Prema njegovim rečima, u roku od pet do deset dana od iskrcavanja, nafta će biti transportovana do rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.

„MOL je naručio prve pošiljke, koje su već u transportu. Ovo je važan korak kako bismo obezbedili stabilnost snabdevanja“, naveo je Sijarto, prenela je mađarska agencija MTI.

Odluka o preusmeravanju isporuka usledila je nakon što je Sijarto 13. februara saopštio da je Ukrajina blokirala transport ruske nafte ka Mađarskoj preko sistema „Družba“. On je taj potez ocenio kao „grubo mešanje u unutrašnje političke procese“, tvrdeći da je cilj bio stvaranje energetskih poteškoća i pritiska na mađarsku vladu u osetljivom predizbornom periodu.

Uprkos tome, mađarska vlada, kako je naglasio, garantuje sigurnost snabdevanja za sve potrošače, čak i ukoliko se isporuke preko „Družbe“ ne obnove.

Nakon prekida tranzita, Mađarska i Slovačka zatražile su od hrvatskih vlasti da omoguće transport ruske nafte koja stiže morskim putem preko Jadranskog naftovoda. Ova infrastruktura, koja povezuje hrvatsku obalu sa unutrašnjošću regiona, postala je ključna alternativna ruta za snabdevanje centralnoevropskih zemalja.

Promena pravca isporuke svedoči o sve složenijoj energetskoj situaciji u Evropi, gde geopolitičke tenzije direktno utiču na tokove snabdevanja i bezbednost energetskih sistema. Mađarska, koja je u više navrata isticala da energetsku politiku posmatra pre svega kroz prizmu nacionalnih interesa, sada nastoji da diverzifikuje transportne pravce kako bi umanjila zavisnost od jednog koridora i ublažila posledice eventualnih političkih odluka trećih strana.