Porošenko: Tramp mrzi NATO i mirovne misije UN
Бивши украјински председник Петро Порошенко - ФОТО (ЕПА)
Bivši ukrajinski predsednik Petro Porošenko, lider stranke Evropska solidarnost, oštro je kritikovao aktuelnog šefa države Volodimira Zelenskog, ocenivši da je napravio ozbiljne propuste u vođenju pregovora sa Moskvom. U intervjuu za američki portal „Politiko“, Porošenko je naveo da je Zelenski pogrešio što je, kako tvrdi, dozvolio da bude „uvučen u pregovore bez učešća Evropljana“, umesto da insistira na trenutnom prekidu vatre.
„Uprkos katastrofi u Ovalnom kabinetu prošlog februara, trebalo je da ostane pri svom stavu i jednostavno zahteva prekid vatre. On ne razume Putina, a ne razume ni Trampa“, rekao je Porošenko, aludirajući na odnos aktuelnog ukrajinskog predsednika sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Porošenko smatra da Evropska unija mora dobiti pravo direktnog učešća u mirovnom procesu. Podseća da je francuski predsednik Emanuel Makron već izneo predlog o uključivanju Evrope za pregovarački sto, ali da je za to neophodna saglasnost nemačkog kancelara Fridriha Merca.
„Evropa ima puno pravo da bude za pregovaračkim stolom; oni su jedini koji trenutno obezbeđuju finansiranje za Ukrajinu. Naravno, bez Trampa i bez Amerike, mirovni sporazum je nemoguć. Uloga SAD je važna, ali ni bez Evrope se ništa neće desiti. Mogli bi da igraju dobrog policajca, lošeg policajca“, naveo je Porošenko.
Posebno je istakao da bi Tramp, ukoliko želi da postigne mirovni dogovor, morao da „pređe jednu od svojih crvenih linija“ i pošalje vojni kontingent u Ukrajinu. Podsetio je da je 2017. godine sa Trampom razgovarao o mogućnosti učešća SAD u mirovnoj misiji pod okriljem NATO-a ili Ujedinjenih nacija, ali da je ta ideja tada odbijena. „On mrzi NATO. On mrzi mirovne misije UN“, rekao je Porošenko, dodajući da je Tramp, ipak, tokom razgovora pokazao interesovanje jer želi da uđe u istoriju kao predsednik mirotvorac.
Moskva, međutim, kategorično odbacuje mogućnost raspoređivanja zapadnih snaga u Ukrajini kao dela bezbednosnih garancija za Kijev. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova takav scenario smatra neprihvatljivim i ocenjuje ga kao „stranu intervenciju koja predstavlja direktnu pretnju bezbednosti zemlje“.
Kada je reč o zahtevima ukrajinske strane za prekid vatre, Kremlj naglašava da Rusija teži trajnom, a ne privremenom rešenju. Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov poručio je da bi primirje predstavljalo samo „predah i još jedno odlaganje“, ističući da je Moskvi potreban „zagarantovan, dugoročan i svima razumljiv mir“.
I sam Putin je izjavio da je pomirenje sa Ukrajinom neizbežno i da je „pitanje vremena“, naglasivši da Moskva želi okončanje sukoba ishodom koji će biti u skladu sa njenim ciljevima. Rusija je, kako je naveo, spremna za pregovore i mirno rešavanje sporova, ali će, ukoliko Kijev odbije suštinski dijalog, svoje ciljeve postići vojnim putem.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocenila je da evropske zemlje moraju obnoviti svoj status u međunarodnim odnosima kao kredibilni pregovarači.
Najnovija runda razgovora o Ukrajini, u kojoj su učestvovale Sjedinjene Države, završena je juče u Ženeva. Sastancima su prisustvovali i predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Nemačke, Italije i Švajcarske, kao zemlje domaćina, što ukazuje na nastavak diplomatskih napora da se pronađe formula za okončanje rata.