Čuvar banatske duše i ambasador srpske kulture
(Фото М. Обадић)
Kikinda – Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle”, osnovano davne 1876. godine, obeležilo je zavidnu tradiciju, vek i po trajanja. „Gusle” su bile i ostale svedočanstvo ljubavi prema tradiciji koja se u Kikindi prenosi s kolena na koleno. Jubilej „Prvih 150 godina” krunisan je veličanstvenim gala koncertom, simbolično održanim na Sretenje, podsećajući nas da su „Gusle” istinski temelj očuvanja i negovanja tradicije, kulture i običaja.
Okupili su se ovom prilikom bivši i sadašnji članovi koji su zajedno zaigrali na velikoj sceni Sportsko-kulturnog centra „Jezero”.
– Mnogo mi je drago što smo se skupili ponovo i što i dalje funkcionišemo kao tim isto kao i dok smo bili aktivni. Ja sam igrala deset, a sad ne igram već 20 godina – i bilo je baš zabavno da se podsetimo na dane kada smo sa velikim žarom hrlili na probe u „Gusle”. I samo igranje, ali i ekipa, vratili su me u prošlost, deluje kao da se nikad nismo rastajali. Istina je da smo mi jedna velika familija – kaže za „Politiku” Branislava Zarić.
Najveći ponos društva je preko 400 aktivnih članova u 14 sekcija – od mališana koji tek prave prve korake do veterana koji su decenijama stubovi ansambla. Svi oni učestvovali su u gala koncertu.
– Mi smo jedno od najstarijih muzičkih društava u Srbiji koje slavi tako veliki jubilej. Pripreme folklornih ansambala počele su krajem oktobra, a za to vreme bilo je mnogo pozitivne energije, koja je posebno sada izražena. Nijedan učesnik, pevač, muzičar nije plaćen sa strane. To je ono što je bogatstvo „Gusala” i Kikinde. U programu su zastupljeni segmenti raznih koreografija svih umetničkih rukovodilaca koji su radili od osnivanja Folklorne sekcije 1946. godine do danas. Svima njima odajemo počast i priznanje za rad u „Guslama” u kojima su stasavale generacije folkloraša. Tvrdim da lepšeg mesta za odrastanje nema. Pored motorike koja se razvija kod deteta, neguje se socijalizacija, sve se radi zarad grupe. Mi smo kao musketari – svi za jednog, jedan za sve. Uvek kažemo: „Grupa je toliko dobra, koliko je najslabija karika u njoj dobra” – navodi glavni umetnički rukovodilac ADZNM „Gusle” Igor Popov.
Ono što ovaj folklorni ansambl izdvaja jeste njegov kontinuitet, jer rad društva nije prekidan čak ni tokom ratnih vihora, kada se čuvao plamen srpske kulture i banatskog identiteta pod istim imenom. I tako već 15 decenija. Sposobnost „Gusala” da tradiciju ne posmatra kao eksponat u muzeju, već kao živu snagu potvrđuju brojne generacije. Kroz njihove sale godišnje prođe stotine mladih ljudi koji uče da poštuju svoje korene. Sa prestižnom afirmacijom, poput odlikovanja „Ferenc Feher”, najvišeg pokrajinskog priznanja u oblasti kulture, društvo ulazi u novu epohu kao čuvar banatske duše i ambasador srpske kulture.
– Ovim koncertom nam nije bio cilj da pokazujemo visoke umetničke domete, već naprotiv, da svi aktivni članovi „Gusala” izađu na scenu i da se predstave. Ljudi su na prvom mestu i po tom principu smo funkcionisali 150 godina, a zbog toga smo i opstali. Na svečanosti je nastupilo najpre pet dečjih grupa, škola folklora, horić, hor, potom pripremna igračka grupa, izvođački, igrački ansambli, veterani, rekreativna grupa, Veliki narodni orkestar, mladi tamburaški orkestar. Preko scene je prošlo 500 izvođača. Imati toliko aktivnih članova u ovako malom gradu nije za potcenjivanje – ističe direktor ADZNM „Gusle” Zoran Petrović.
„Gusle” nastavljaju da ispisuju najlepše stranice naše narodne umetnosti, dokazujući da se pesma i igra prenose srcem, a čuvaju znanjem.
Bogat umetnički rad
„Gusle” su mnogo više od folklornog ansambla. One su institucija koja obuhvata horsko pevanje – tradiciju dugu 140 godina, koju su gradili velikani poput Josifa Marinkovića i Roberta Tolingera. Kroz naučni rad „Etnokampa” već 25 godina rade se studijska istraživanja muzičkog folklora Banata, posebno u susednoj Rumuniji, pod vođstvom eminentnih profesora i etnomuzikologa. Uporedo se od 2002. godine održava i Međunarodni festival orkestara – FENOK. Ova manifestacija, kroz muzičke radionice, prezentacije i koncerte, afirmiše muzički tradicionalni folklor, kako Srbije, tako i zemalja učesnica.
Koliko je ovaj folklorni ansambl značajan za očuvanje baštine, govori i činjenica da je zahvaljujući inicijativi „Gusala”, „Malo kolo” – tradicionalna igra iz severnog Banata – uvršteno u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije. Očekuje se da će u slavno društvo u skorije vreme ući i „Lazarica”, običaj preskakanja vatre uoči Lazareve subote.
I mali maturantski ples, kada deca kikindskih osnovnih škola, drugog i četvrtog razreda imaju šansu da nauče narodne igre, tako što saradnici ansambla odlaze u ove obrazovne ustanove, važna je aktivnost „Gusala” koja približava folklor mladim generacijama.