Osam de­ce­ni­ja NIU „Libertatea" ovenčano Sretenjskim ordenom

Olga Janković

19. 02. 2026. 18:30

(Фо­то НИУ „Ли­бер­та­теа”)

Pan­če­vo – Po­vo­dom Da­na dr­žav­no­sti, pred­sed­nik Sr­bi­je Alek­san­dar Vu­čić od­li­ko­vao je Sre­tenj­skim or­de­nom po­je­din­ce, usta­no­ve i in­sti­tu­ci­je, a me­đu nji­ma i No­vin­sko-iz­da­vač­ku usta­no­vu „Li­ber­ta­tea” u Pan­če­vu. Ovo vi­so­ko dr­žav­no pri­zna­nje do­de­lje­no je po­vo­dom ve­li­kog ju­bi­le­ja usta­no­ve – osam­de­set go­di­na po­sto­ja­nja i ra­da i iz­u­ze­tan do­pri­nos in­for­mi­sa­nju na ru­mun­skom je­zi­ku i oču­va­nju mul­ti­kul­tu­ral­no­sti.

Osno­va­na 1945. go­di­ne, NIU „Li­ber­ta­tea” je kroz de­ce­ni­je iz­ra­sla u naj­zna­čaj­ni­ji me­dij­ski, iz­da­vač­ki i kul­tur­ni cen­tar ru­mun­ske na­ci­o­nal­ne za­jed­ni­ce u Sr­bi­ji. U ime in­sti­tu­ci­je i ko­lek­ti­va, or­den je na sve­ča­noj ce­re­mo­ni­ji u Pa­la­ti „Sr­bi­ja” u Be­o­gra­du pri­mi­la di­rek­tor­ka Ma­ri­a­na Stra­tu­lat, na­gla­siv­ši da on pri­pa­da svim za­po­sle­ni­ma ko­ji su gra­di­li ugled te ku­će, ali i ver­nim či­ta­o­ci­ma, a da jed­no od naj­vi­ših pri­zna­nja Sr­bi­je pri­ma­ju sa emo­ci­ja­ma i du­bo­kim ose­ća­jem od­go­vor­no­sti.

„Pri­zna­nje je po­tvr­da da je mi­si­ja na­še ku­će pre­po­zna­ta na naj­vi­šem dr­žav­nom ni­vou. Sre­tenj­ski or­den nas oba­ve­zu­je da i u de­ve­toj de­ce­ni­ji po­sto­ja­nja osta­ne­mo ve­ro­do­sto­jan glas na­še za­jed­ni­ce i most sa­rad­nje u na­šem dru­štvu. Pre sve­ga za­hval­nost ide ko­lek­ti­vu usta­no­ve – svi­ma ko­ji su sva­ko­dnev­nim ra­dom, ozbilj­no­šću i po­sve­će­no­šću gra­di­li i bra­ni­li pre­stiž ’Slo­bo­de’. Oda­je­mo i po­čast ge­ne­ra­ci­ja­ma ko­je su nam pret­ho­di­le – ured­ni­ci­ma, no­vi­na­ri­ma, teh­nič­kim ured­ni­ci­ma, ti­po­gra­fi­ma i sa­rad­ni­ci­ma ko­ji su, u če­sto te­škim vre­me­ni­ma, odr­ža­va­li  ru­mun­ski je­zik. Bez nji­ho­ve žr­tve, hra­bro­sti i ve­ro­va­nja u mi­si­ju štam­pe, ovaj tre­nu­tak ne bi bio mo­guć. Ta­ko­đe, za­hva­lju­je­mo i da­na­šnjim sa­rad­ni­ci­ma i či­ta­o­ci­ma – oni­ma ko­ji da­ju smi­sao na­šem ra­du i ko­ji su nas svo­jim po­ve­re­nje po­dr­ža­va­li sve vre­me. Ovo pri­zna­nje ne pred­sta­vlja kraj pu­ta, već po­sve­će­nost bu­duć­no­sti. Ono nas oba­ve­zu­je na od­go­vor­nost, rav­no­te­žu i po­što­va­nje u sve­mu što ra­di­mo, ka­ko bi­smo sa­ču­va­li vred­no­sti i mi­si­ju ko­ji­ma smo po­sve­će­ni”, na­gla­si­la je Ma­ri­a­na Stra­tu­lat.

Sli­ka o ru­mun­skoj na­ci­o­nal­noj za­jed­ni­ci bi­la bi znat­no si­ro­ma­šni­ja da ni­je NIU „Li­ber­ta­tea” i isto­i­me­nog i naj­po­zna­ti­jeg voj­vo­đan­skog gla­si­la na ru­mun­skom je­zi­ku, či­ji pr­vi broj je od­štam­pan 27. ma­ja 1945. go­di­ne, a od po­čet­ne če­ti­ri, na­ra­stao na da­na­šnje 24 stra­ni­ce. Osam de­ce­ni­ja ne­pre­kid­nog ra­da ju­bi­lej je vre­dan po­seb­nog po­što­va­nja, jer je „Li­ber­ta­tea”, na­gla­še­no je, sve­tao pri­mer pro­fe­si­o­nal­no­sti, kon­ti­nu­i­te­ta i ne­mer­lji­vog do­pri­no­sa oču­va­nju je­zi­ka, tra­di­ci­je i iden­ti­te­ta ru­mun­ske na­ci­o­nal­ne za­jed­ni­ce. Kao ret­ko gde dru­gde is­pre­ple­te­nost na­ro­da, nji­ho­vih je­zi­ka, kul­tu­ra, tra­di­ci­ja i obi­ča­ja, da­va­lo je na­šim pro­sto­ri­ma je­din­stve­nu no­tu – po ko­joj je Sr­bi­ja pre­po­zna­tlji­va ši­rom Evro­pe.

Uz ovaj ne­delj­nik, sva­ke go­di­ne u iz­da­nju NIU „Li­ber­ta­tea” iza­đe de­se­tak no­vih na­uč­nih na­slo­va i be­le­tri­sti­ke iz pe­ra ru­mun­skih knji­žev­ni­ka, a re­dov­no iz­la­ze ča­so­pi­si za kul­tu­ru, umet­nost i knji­žev­nost „Lu­mi­na” („Sve­tlost”), „Bu­cu­ria co­pi­i­lor” („De­či­ja ra­dost”), omla­din­ski ča­so­pis „Ti­ne­re­tea” („Mla­dost”), te je za osam de­ce­ni­ja is­traj­nog ra­da iz­ne­dre­no pre­ko 1.000 na­slo­va ko­ji ima­ju i svo­ju di­gi­tal­nu ver­zi­ju.