Progone Vesnu Bratić da obeshrabre naš narod u Crnoj Gori
(Фото А. Васиљевић)
„Srbija se bratski odnosi prema Crnoj Gori, koju poštuje kao samostalnu i nezavisnu državu i ne meša se u njene unutrašnje poslove. Ali uveren sam da niko u Srbiji ko drži do pravde, slobode i poštovanja osnovnih ljudskih prava ne može ostati ravnodušan kad se neko zlostavlja i krivični progoni zbog svojih uverenja, pogotovo u zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda. Pogotovo se ne može ostati ravnodušan kada se ugledni i istaknuti predstavnik jednog naroda progoni da bi se obeshrabrio taj narod da ostane u svojoj veri, u svojoj tradiciji, da čuva svoj identitet i da se bori za svoja osnovna i ljudska i nacionalna prava. Upravo s takvim pobudama se doživljava krivični progon ugledne univerzitetske profesorke, bivše ministarke prosvete, nauke, kulture i sporta u Vladi Crne Gore Vesne Bratić”, poručio je potpredsednik Narodne skupštine Republike Srbije prof. dr Jovan Janjić.
Naveo je da je profesorka Vesna Bratić u Vladu „izabrana shodno volji naroda iskazanoj na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 2020. godine”. „U mandatu ministarke sprovodila je volju naroda iskazanoj na izborima. Ali to nije bilo po volji onih koji ne bi da se povinuju načelima pravne države, koji svoju samovolju stavljaju ispred volje naroda i svoje interese ispred interesa naroda. Nadasve, onima koji su se stavili u službu odnarođavanja Crne Gore smetalo je što se Vesna Bratić otvoreno i to ponosno deklarisala kao Srpkinja, što je svojim primerom, nepokolebljivo pokazivala kako se može i mora ostati svoj, biti ono što jesi, u svojoj veri, a ne povoditi se za nastranim ideologijama ovoga sveta”, ističe Janjić.
Dodaje da je „svojim dostojanstvenim držanjem i svojim delom, ona smetnja svima onima koji su išli na duhovno odnarođavanje našeg istovernog i istokrvnog naroda, da naš čovek ne bude ono što su bili njegovi preci i da ne poštuje tradiciju na kojoj je stasao”. „Iz toga razloga išlo se i na to da se žena koja je primer čestitosti, pravde, prosvećenosti i duhovno uzvišene kulture ponizi, tako što će se pravno nasilje nad njom, sa lisicama na rukama, demonstrirati pred televizijskim kamerama i fotoreporterima. Na taj način, ne mareći na pravo, narušen je princip presumpcije nevinosti (pretpostavka nevinosti) i izvršen atak na dostojanstvo ličnosti”, navodi Janjić.
Ukazuje da je Vesna Bratić lišena slobode „po krivičnoj prijavi Uprave policije, a potom žena sudija, čijim nekim presudama se vesele pripadnici režima koji je išao na ’prevaspitavanje’ i odnarođavanje svoga naroda po meri Zapada, određuje pritvor od 30 dana”. „Krivičnim progonom bivše ministarke stvara se presedan za kriminalizaciju političke odgovornosti. Eventualna politička odgovornost se prevodi u krivičnu odgovornost. Stavlja joj se na teret da je, tobože, izvršila produženo krivično delo zloupotrebe službenog položaja, pod šta može mnogo šta da se smesti. A, u stvari, opšte mišljenje je da se Bratićevoj zamera što je smenila više od 140 direktora škola, postavljanih po partijskom ključu, a koji su bili instrument političkog uticaja. Političkog uticaja tamo gde ga ne bi smelo biti – u školama. A danas se goni što, navodno, nije smenila još oko 40 direktora”, poručuje Janjić.
Naglašava da „posledice takvog progona, na političko-ideološkoj osnovi, ostaju na kontu državnih vlasti Crne Gore, u šta ne želim da se mešam”. „Ali ne može se ostati ravnodušan na činjenicu da se neko progoni zato što se izjašnjava kao pripadnik jednog istog našeg naroda koji živi u različitim državama”, zaključuje Janjić.