Vatreno februarsko krštenje
Само поскупљење нафтиних деривата повећаће стопу инфлације за око 1,2 одсто (Фото АФП)
Prilikom jutarnje kupovine Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, pre nekoliko dana zapazio je da su trgovci u maloprodajne cene već „ugradili” kurs od 100 dinara za evro. U glavi su počele da mu se motaju brojke i procenti onog trenutka kada je stao ispred rafova sa slatkišima i video da je popularna „milka” čokolada sa doskorašnjih osamdesetak dinara dostigla stotku. Kako stvari sada stoje, februar će biti mesec vatrenog krštenja ovogodišnje inflacije, jer će statističari već prilikom obračuna februarskog indeksa cena na malo zabeležiti rast od dva, tri odsto.
– To je vrlo zabrinjavajući nivo, jer čini polovinu od ukupno planirane inflacije za ovu godinu. Znači, mi ćemo za samo dva meseca „ispucati” planirani nivo inflacije za godinu dana. Ali, zaista kada se u obzir uzmu poskupljenja proizvoda koje država kontroliše i rast cena koje se slobodno formiraju na tržištu dolazi se do procenta od dva, tri odsto – uveren je naš sagovornik.
On smatra da će cene dodatno zabiberiti i kursne oscilacije. Inače, Nikolić je do ovog procenta došao tako što u ekonomiji postoji direktna veza između poskupljenja pojedinih robnih grupa i rasta indeksa cena na malo. Samo poskupljenje naftinih derivata povećaće stopu inflacije za oko 1,2 odsto što će statističari zabeležiti tek u februaru, okvirno je juče izračunao naš sagovornik. Jer, svako povećanje cena naftinih derivata za 10 procenata povećava cene na malo za 0,42 odsto, a gorivo je ovih dana skuplje za trećinu.
Inače, izmenama Zakona o akcizama, koje su poslanici nedavno usvojili, povećaće se i državni nameti na pivo sa šest na 15 dinara po litru. U svakom slučaju, ako bi pivo poskupelo za desetinu onda bi se indeks cena na malo uvećao za 0,014 odsto. Sa druge strane, svako poskupljenje duvana za 10 procenata u indeksu rasta cena na malo „oseti” se za 0,041 odsto.
U januaru je poskupelo i meso. Primera radi, svinjetina je sa 450 otišla na 500 dinara. Ovo poskupljenje od 10 odsto poguraće indeks cena na malo za 0,057 odsto. Rast cena junetine za desetinu na ovaj pokazatelj utiče za 0,085 odsto, poskupljenje piletine utiče sa 0,034 procenata, dok najmanji efekat na ovaj indeks ima podizanje cena jagnjetine (0,01 odsto). A korekcija cenovnika suhomesnatih proizvoda za 10 odsto podiže inflaciju za 0,32 odsto.
Ni ovim se, nažalost, inflatorna računica ne završava. Skuplje telefoniranje u januaru takođe će nazidati indeks cena na malo. I to za 0,78 odsto. Jer, svako poskupljenje impulsa za desetinu podiže inflaciju za 0,26 procenata, a „halo” je od 1. januara za trećinu skuplje nego poslednjeg dana prošle godine. Poskupelo je i grejanje, što će, prilikom obračuna februarskog indeksa cena na malo biti dodatno opterećenje statističarima. A svaki rast cena grejanja za 10 odsto za 0,37 procenata podiže stopu inflacije. Poskupljenje struje najavljeno na proleće, po pravilu, uvek ima veliki uticaj na rast cena na malo, jer rast cena električne energije za 10 odsto podiže inflaciju za 0,76 procenata.
Inače, potrošačke cene u decembru prošle godine, u odnosu na isti mesec 2007. godine, povećane su za 8,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Prosečan godišnji rast potrošačkih cena u 2008. godini bio je 11,7 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje u decembru 2008. godine, u odnosu na prethodni mesec, najveći porast cena zabeležen je u grupi restorani i hoteli (0,7 odsto), odeća i obuća (0,6), stan, voda, električna energija, gas i drugi ogrev (0,3), rekreacija i kultura (0,3), dok je u grupama hrana i bezalkoholna pića i u grupi transport zabeležen pad cena od 1,6 odsto, odnosno 4,4 procenta.