Naučnica protiv najsurovijeg narko kartela

Mariota Vlaisavljević

24. 02. 2026. 10:17

Председница воли озбиљну музику и свира гитару у слободно време Фото ЕПА/Sashenka Gutierrez

Klaudiju Šejnbaum Pardo, žena koja je u oktobru 2024. godine ispisala istoriju kao prva predsednica Meksika još od studentskih dana zalagala se za pravo i pravdu. Iako uživa veliku popularnost građani su joj do sada zamerali što se čvrće ne obračunava sa narko kartelima. Posle ubistva El Menča, surovog narko bosa, ona je bacila drugačije svetlo na politiku koju vodi.   

Od Balkana do Meksiko Sitija

Klaudija Šejnbaum Pardo (63) nosi u sebi bogato evropsko nasleđe. Njeni roditelji su potomci jevrejskih imigranata koja se bežala od strahota holokausta. Porodica sa majčine strane Eni Pardo Semo, koja je poznata biološkinja, izbegla je iz Bugarske tokom 1940-ih. Otac, Karlos Šejnbaum Joselevic, hemijski inženjer potiče iz Litvanije, a sama Klaudija rođena je i odrasla u Meksiko Sitiju. 

Stasavala je u mladu devojku u porodici gde je nauka bila „maternji jezik”, a taj intelektualni milje oblikovao je njen analitički pristup svemu – od ekologije do upravljanja državom.

Naučnica sa Nobelovim sjajem

Pre nego što je ušla u predsedničku palatu, Klaudija je bila ozbiljna naučnica. Doktorirala je energetsko inženjerstvo, a deo istraživanja sprovela je na prestižnom Berkliju u Kaliforniji. Zanimljivo je da je bila članica UN panela za klimatske promene koji je 2007. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.

Kao dvostruka majka vrlo dobro razume potrebe bzaposlenih žena(ima dvoje dece iz prvog braka sa političarem Karlosom Imazom Gispertom), a zanimljivo je da je godinu dana pre nego što je postala predsednica, Klaudija se udala za svoju ljubav iz studentskih dana, Hesusa Mariju Taribu, koji je stručnjak za finansijski rizik u Centralnoj banci Meksika. Njihova priča o ponovnom susretu nakon decenija razdvojenosti oduševila je meksičku javnost.



Trenutno uživa visoku popularnost, a građani cene njenu stabilnost u kriznim situacijama. Početkom 2026. godine, fokusirana je na smanjenje radne nedelje sa 48 na 40 sati i povećanje minimalne zarade, što joj donosi poene kod radničke klase
Foto EPA/Jose Mendez

Politički stil: „Gvozdena naučnica"

Njen put do vlasti bio je strateški. Kao gradonačelnica Meksiko Sitija (2018–2023), fokusirala se na digitalizaciju, javni prevoz i bezbednost. Na predsedničke izbore izašla je kao favoritkinja popularnog prethodnika AMLO-a, ali sa bitnom razlikom- dok je on bio populista vođen emocijama, ona je žena od podataka. Istakla se u borbi protiv femicida i zalaže se za prava žena u zemlji sa visokom stopom nasilja.

Iako podržava državne naftne kompanije, snažno gura Meksiko ka obnovljivim izvorima energije.