Novi haos u svetskoj trgovinskoj areni

Tanja Vujić

26. 02. 2026. 15:00

Фото ЕПА

Svet­ski tr­go­vin­ski od­no­si ula­ze u fa­zu ne­pre­vi­di­vog ha­o­sa ko­ji će tra­ja­ti naj­ma­nje do 24. ju­la, usled ras­ko­ra­ka u pro­ce­ni Be­le ku­će i Vr­hov­nog su­da SAD oko to­ga šta su, i pod ko­jim uslo­vi­ma ovla­šće­nja pred­sed­ni­ka Ame­ri­ke. Ovog pu­ta ka­da je reč o za­vo­đe­nju ca­rin­skog re­ži­ma pre­ma iz­vo­zni­ci­ma na naj­ve­će glo­bal­no tr­ži­šte. „Vr­lo ne­sreć­na od­lu­ka”, tim re­či­ma je Tramp jet­ko pro­ko­men­ta­ri­sao u uto­rak uve­če od­lu­ku Vr­hov­nog su­da SAD od pro­šlog pet­ka, da  pro­gla­si „ne­le­gal­nom” za­kon­sku osno­vu ko­jom je pro­šlog pro­le­ća ot­po­čeo dra­ma­tič­ni „ca­rin­ski sal­vo” pre­ma svim spolj­no­tr­go­vin­skim part­ne­ri­ma.

Tramp se ta­da po­zi­vao na vi­še­de­ce­nij­sku ne­prav­du u tr­go­vin­skim od­no­si­ma ostat­ka sve­ta pre­ma Ame­ri­ci, ko­ja je pre­ma Tram­po­voj oce­ni ključ­ni raz­log ba­sno­slov­nog de­fi­ci­ta naj­ve­će eko­no­mi­je sve­ta (oko 1, 4 bi­li­o­na do­la­ra u 2024).

Stav Vr­hov­nog su­da SAD je­ste da od­red­be za­ko­na iz 1974. (IEEPA) ko­je su po­slu­ži­le Tram­pu kao ar­gu­ment za od­re­zi­va­nje ca­ri­na, ne do­pu­šta­ju ta­kav is­ko­rak u od­lu­či­va­nju, i mi­mo ame­rič­kog Kon­gre­sa. Sa­da, i Be­la ku­ća i Vr­hov­ni sud ima­ju adre­se u Va­šing­to­nu. Ame­rič­ki pred­sed­nik Do­nald Tramp je 1. apri­la pro­šle go­di­ne po­čeo sa us­po­sta­vlja­njem no­vog ca­rin­skog re­ži­ma. Ka­ko se do­go­di­lo da je Vr­hov­ni Sud SAD tek 20. fe­bru­a­ra ove go­di­ne for­mu­li­sao stav pre­ma za­kon­skoj (ne) osno­va­no­sti ta­rif­ne po­li­ti­ke pred­sed­ni­ka dr­ža­ve? Od­go­vor je ve­ro­vat­no slo­žen.

Bi­lo ka­ko bi­lo, na­kon od­lu­ke Vr­hov­nog su­da SAD, ni Be­la ku­ća ni ka­bi­net Do­nal­da Tram­pa ovih da­na ne po­ka­zu­ju zna­ke ko­le­ba­nja oko na­stav­ka pri­me­ne ca­ri­na u re­de­fi­ni­sa­nju spolj­no­tr­go­vin­skih od­no­sa, naj­pre ra­di sni­ža­va­nja ame­rič­kog tr­go­vin­skog de­fi­ci­ta ko­ji je la­ne bio oko 1,2 bi­li­o­na do­la­ra. „Ve­ru­jem da će ca­ri­ne ko­je pla­ća­ju stra­ne ze­mlje, kao i u pro­šlo­sti, zna­čaj­no za­me­ni­ti sa­vre­me­ni si­stem po­re­za na do­ho­dak, ski­da­ju­ći ve­li­ki fi­nan­sij­ski te­ret sa lju­di ko­je vo­lim”, po­ru­čio je Tramp u go­vo­ru u uto­rak. 

Ipak, na tom pu­tu, stva­ri vi­še ne de­lu­ju ta­ko jed­no­stav­no kao pre sud­ske od­lu­ke 20. fe­bru­a­ra. Na­i­me, i Tramp i Skot Be­sent, ame­rič­ki mi­ni­star fi­nan­si­ja, sig­na­li­zi­ra­ju pri­me­nu „al­ter­na­tiv­nih prav­nih me­ha­ni­za­ma”. Ali bi­lo da je reč o Smut-Ho­li za­ko­nu iz 1930. (usvo­je­nom ina­če pred Ve­li­ku re­ce­si­ju u SAD), ko­ji u vr­lo spe­ci­fič­nim uslo­vi­ma pro­ši­ru­je ovla­šće­nja pred­sed­ni­ka SAD, ili o po­zi­va­nju na ne­ke dru­ge čla­no­ve za­ko­na iz 1974, ko­jim je po­kre­nut lanj­ski „ca­rin­ski sal­vo”, Vr­hov­ni Sud SAD opet ima po­zi­ci­ju da od­me­ra­va nji­ho­vu pri­me­nu. Ta­ko, pred oči­ma ame­rič­ke jav­no­sti (pre­ma ne­kim an­ke­ta­ma, 64 od­sto Ame­ri­ka­na­ca ne odo­bra­va Tram­po­vu ca­rin­sku po­li­ti­ku), kao i zbu­nje­nih spolj­nih part­ne­ra, zva­nič­ni Va­šing­ton kao da sa­da ima vi­še „nad­le­žnih adre­sa”. Ve­ro­vat­no sa ba­sno­slov­nim po­li­tič­kim, eko­nom­skim i fi­nan­sij­skim po­sle­di­ca­ma.

Na toj li­ni­ji mo­glo bi se raz­u­me­ti ras­po­lo­že­nje ber­zi ko­je su ju­če po­no­vo po­di­gle ce­nu un­ce zla­ta (kao i ak­ci­ja na broj­nim ne­a­me­rič­kim tr­ži­šti­ma) u jed­nom tre­nut­ku i na 5.200 do­la­ra za 31,1 gram žu­tog me­ta­la.

U me­đu­vre­me­nu, Do­nald Tramp je u uto­rak, uoči obra­ća­nja na­ci­ji, ozva­ni­čio no­vi ta­rif­ni re­žim od „plus 10” od­sto. Te ca­ri­ne se pri­me­nju­ju pre­ma čla­nu 122 Za­ko­na o tr­go­vi­ni iz 1974. go­di­ne, što omo­gu­ća­va pred­sed­ni­ku SAD da uve­de tak­se do 150 da­na bez odo­bre­nja Kon­gre­sa (rok is­ti­če 24. ju­la). Na­red­ba za­dr­ža­va iz­u­ze­ća za ro­bu u skla­du sa Se­ver­no­a­me­rič­kim spo­ra­zu­mom o slo­bod­noj tr­go­vi­ni (NAF­TA), ko­ji su 1994. pot­pi­sa­le SAD, Ka­na­da i Mek­si­ko i za od­re­đe­ne po­ljo­pri­vred­ne pro­iz­vo­de. Pro­seč­na efek­tiv­na ame­rič­ka ca­rin­ska sto­pa sa iz­u­ze­ći­ma iz­no­si oko 10,2 od­sto, u od­no­su na 13,6 pre sud­ske od­lu­ke, dok bi po­ten­ci­jal­na glo­bal­na sto­pa od 15 od­sto ko­ju je Tramp spo­mi­njao to­kom pro­te­klog vi­ken­da, po­di­gla efek­tiv­nu sto­pu na oko 12 od­sto. U are­ni do­ma­će i me­đu­na­rod­ne tr­go­vi­ne zva­nič­ni Va­šing­ton sa­da po­sta­je iz­vor no­vih za­go­net­ki. Na pri­mer: da li će Kon­gres SAD na le­to pro­du­ži­ti rok va­že­nja naj­no­vi­je tu­re Tram­po­vih ca­ri­na.

Sa dru­ge stra­ne, šta bi na pri­mer mo­gao bi­ti is­hod tu­žbe „Fe­deks”, ko­ji, po­zi­va­ju­ći se na od­lu­ku Vr­hov­nog su­da SAD, tra­ži po­vra­ćaj svog nov­ca ko­ji je la­ne ulo­žio u na­mi­ri­va­nje „ne­le­gal­nih” ca­rin­skih da­žbi­na?

U me­đu­vre­me­nu, dok Va­šing­ton ne po­sta­ne ja­sni­ji oko ca­rin­skog kur­sa Ame­ri­ke, In­di­ja i EU su u odvo­je­nim sa­op­šte­nji­ma na­ja­vi­le „pa­u­zu” u tr­go­vin­skom do­go­va­ra­nju sa SAD.

Tramp ni tim po­vo­dom ne me­nja pre­go­va­rač­ki stil: „Ze­mlje ko­ju bu­du igra­le ’opa­sne igre’ oko ca­ri­na mo­gle bi za to sku­po da pla­te”, upo­zo­rio je šef Be­le ku­će.