Novi haos u svetskoj trgovinskoj areni
Фото ЕПА
Svetski trgovinski odnosi ulaze u fazu neprevidivog haosa koji će trajati najmanje do 24. jula, usled raskoraka u proceni Bele kuće i Vrhovnog suda SAD oko toga šta su, i pod kojim uslovima ovlašćenja predsednika Amerike. Ovog puta kada je reč o zavođenju carinskog režima prema izvoznicima na najveće globalno tržište. „Vrlo nesrećna odluka”, tim rečima je Tramp jetko prokomentarisao u utorak uveče odluku Vrhovnog suda SAD od prošlog petka, da proglasi „nelegalnom” zakonsku osnovu kojom je prošlog proleća otpočeo dramatični „carinski salvo” prema svim spoljnotrgovinskim partnerima.
Tramp se tada pozivao na višedecenijsku nepravdu u trgovinskim odnosima ostatka sveta prema Americi, koja je prema Trampovoj oceni ključni razlog basnoslovnog deficita najveće ekonomije sveta (oko 1, 4 biliona dolara u 2024).
Stav Vrhovnog suda SAD jeste da odredbe zakona iz 1974. (IEEPA) koje su poslužile Trampu kao argument za odrezivanje carina, ne dopuštaju takav iskorak u odlučivanju, i mimo američkog Kongresa. Sada, i Bela kuća i Vrhovni sud imaju adrese u Vašingtonu. Američki predsednik Donald Tramp je 1. aprila prošle godine počeo sa uspostavljanjem novog carinskog režima. Kako se dogodilo da je Vrhovni Sud SAD tek 20. februara ove godine formulisao stav prema zakonskoj (ne) osnovanosti tarifne politike predsednika države? Odgovor je verovatno složen.
Bilo kako bilo, nakon odluke Vrhovnog suda SAD, ni Bela kuća ni kabinet Donalda Trampa ovih dana ne pokazuju znake kolebanja oko nastavka primene carina u redefinisanju spoljnotrgovinskih odnosa, najpre radi snižavanja američkog trgovinskog deficita koji je lane bio oko 1,2 biliona dolara. „Verujem da će carine koje plaćaju strane zemlje, kao i u prošlosti, značajno zameniti savremeni sistem poreza na dohodak, skidajući veliki finansijski teret sa ljudi koje volim”, poručio je Tramp u govoru u utorak.
Ipak, na tom putu, stvari više ne deluju tako jednostavno kao pre sudske odluke 20. februara. Naime, i Tramp i Skot Besent, američki ministar finansija, signaliziraju primenu „alternativnih pravnih mehanizama”. Ali bilo da je reč o Smut-Holi zakonu iz 1930. (usvojenom inače pred Veliku recesiju u SAD), koji u vrlo specifičnim uslovima proširuje ovlašćenja predsednika SAD, ili o pozivanju na neke druge članove zakona iz 1974, kojim je pokrenut lanjski „carinski salvo”, Vrhovni Sud SAD opet ima poziciju da odmerava njihovu primenu. Tako, pred očima američke javnosti (prema nekim anketama, 64 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu carinsku politiku), kao i zbunjenih spoljnih partnera, zvanični Vašington kao da sada ima više „nadležnih adresa”. Verovatno sa basnoslovnim političkim, ekonomskim i finansijskim posledicama.
Na toj liniji moglo bi se razumeti raspoloženje berzi koje su juče ponovo podigle cenu unce zlata (kao i akcija na brojnim neameričkim tržištima) u jednom trenutku i na 5.200 dolara za 31,1 gram žutog metala.
U međuvremenu, Donald Tramp je u utorak, uoči obraćanja naciji, ozvaničio novi tarifni režim od „plus 10” odsto. Te carine se primenjuju prema članu 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine, što omogućava predsedniku SAD da uvede takse do 150 dana bez odobrenja Kongresa (rok ističe 24. jula). Naredba zadržava izuzeća za robu u skladu sa Severnoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji su 1994. potpisale SAD, Kanada i Meksiko i za određene poljoprivredne proizvode. Prosečna efektivna američka carinska stopa sa izuzećima iznosi oko 10,2 odsto, u odnosu na 13,6 pre sudske odluke, dok bi potencijalna globalna stopa od 15 odsto koju je Tramp spominjao tokom proteklog vikenda, podigla efektivnu stopu na oko 12 odsto. U areni domaće i međunarodne trgovine zvanični Vašington sada postaje izvor novih zagonetki. Na primer: da li će Kongres SAD na leto produžiti rok važenja najnovije ture Trampovih carina.
Sa druge strane, šta bi na primer mogao biti ishod tužbe „Fedeks”, koji, pozivajući se na odluku Vrhovnog suda SAD, traži povraćaj svog novca koji je lane uložio u namirivanje „nelegalnih” carinskih dažbina?
U međuvremenu, dok Vašington ne postane jasniji oko carinskog kursa Amerike, Indija i EU su u odvojenim saopštenjima najavile „pauzu” u trgovinskom dogovaranju sa SAD.
Tramp ni tim povodom ne menja pregovarački stil: „Zemlje koju budu igrale ’opasne igre’ oko carina mogle bi za to skupo da plate”, upozorio je šef Bele kuće.