Počinju prolećni radovi u voćnjacima

Politika onlajn

26. 02. 2026. 17:02

Фото Љ. Ми­тић

Pr­o­ku­plje – Sa na­ja­vlje­nim to­pli­jim vre­me­nom u na­red­nim da­ni­ma i pri­bli­ža­va­njem kra­ja fe­bru­a­ra i po­čet­ka mar­ta, vo­ća­ri u To­pli­ci ula­ze u je­dan od naj­va­žni­jih pe­ri­o­da u go­di­ni. Struč­nja­ci is­ti­ču da je na­red­nih de­se­tak da­na ide­al­no za re­zid­bu, dok je do pr­ve po­lo­vi­ne mar­ta po­treb­no oba­vi­ti i zim­sko pr­ska­nje, kao i pri­pre­mu voć­nja­ka za no­vu ve­ge­ta­ci­o­nu se­zo­nu, jer ra­do­vi u ovom pe­ri­o­du di­rekt­no uti­ču na zdra­vlje vo­ća­ka i bu­du­ći rod.

To­plič­ki kraj po­znat je kao je­dan od vo­de­ćih vo­ćar­skih re­gi­o­na u Sr­bi­ji, pre sve­ga po pr­o­iz­vod­nji šlji­ve i vi­šnje, ali po­sto­je i za­sa­di ja­bu­ka, tre­ša­nja, kaj­si­ja.

– Je­dan od osnov­nih po­slo­va u voć­nja­ku kra­jem zi­me i po­čet­kom pr­o­le­ća je re­zid­ba, ko­ja se oba­vlja dok voć­ke mi­ru­ju ili ne­po­sred­no pre po­čet­ka ve­ge­ta­ci­je. Cilj re­zid­be je ukla­nja­nje ošte­će­nih, bo­le­snih i su­vi­šnih gra­na, ka­ko bi se omo­gu­ći­lo bo­lje pr­o­ve­tra­va­nje kr­o­šnje, vi­še sve­tlo­sti i pra­vi­lan raz­voj plo­do­va – ka­žu po­ljo­pri­vred­ni struč­nja­ci u Pr­o­ku­plju.

Do­da­ju da se re­zid­bom re­gu­li­še i rod­nost i pr­o­du­ža­va ži­vot­ni vek sta­ba­la, a taj po­sao po­seb­no je va­žan kod šlji­ve, ko­ja je do­mi­nant­na voć­na vr­sta u op­šti­na­ma Bla­ce i Pr­o­ku­plje.

Od­mah na­kon re­zid­be, vo­ća­ri tre­ba da oba­ve ta­ko­zva­no zim­sko ili „pla­vo” pr­ska­nje, či­ji je cilj uni­šta­va­nje pre­zi­mlju­ju­ćih bo­le­sti i šte­to­či­na. Ova me­ra za­šti­te spro­vo­di se pre kre­ta­nja ve­ge­ta­ci­je, od­no­sno dok pu­polj­ci još ni­su otvo­re­ni.

– Zim­sko pr­ska­nje pre­pa­ra­ti­ma na ba­zi ba­kra i ulja sma­nju­je pri­su­stvo glji­vi­ca, bak­te­ri­ja i šte­to­či­na ko­je pre­zi­mlja­va­ju na ko­ri i gra­na­ma, či­me se zna­čaj­no sma­nju­je ri­zik od in­fek­ci­ja u to­ku ve­ge­ta­ci­je – tvr­de po­ljo­pri­vred­ni struč­nja­ci.

Na­gla­ša­va­ju da upra­vo ra­do­vi u ovom pe­ri­o­du ima­ju ve­li­ki uti­caj na pri­nos i kva­li­tet plo­do­va, a pra­vil­no ore­za­ne i za­šti­će­ne voć­ke ot­por­ni­je su na bo­le­sti i da­ju sta­bil­ni­ji rod. Po­ljo­pri­vred­ni­ci pod­se­ća­ju da se pret­hod­nih go­di­na na­kon ne­što to­pli­jeg vre­me­na u ja­nu­a­ru i fe­bru­a­ru i kre­ta­nja ve­ge­ta­ci­je, de­ša­va­lo da u mar­tu i apri­lu do­đe do za­hla­đe­nja i mra­za to­kom no­ći, što je uti­ca­lo i go­to­vo pre­po­lo­vi­lo rod u toj go­di­ni, a naj­u­gro­že­ni­je su ra­ne sor­te ko­šti­ča­vog vo­ća po­put kaj­si­je, bre­skve ali i šlji­ve i vi­šnje.

Pr­o­ce­na je da je na te­ri­to­ri­ji pr­o­ku­pač­ke op­šti­ne pod za­sa­dom vi­šnje oko 2.000 hek­ta­ra, ne­što ve­ća po­vr­ši­na je pod za­sa­dom šlji­ve, dok, pre­ma zva­nič­nim po­da­ci­ma, u blač­koj op­šti­ni ima oko 2,5 mi­li­o­na sta­ba­la šlji­ve, a u po­sled­nje vre­me sve če­šće ni­ču za­sa­di ma­li­ne, ku­pi­ne, ja­go­de, pa i bo­rov­ni­ce.