Hrvatska strepi i od Holandije

02. 02. 2009. 22:00

Младен Маркач; Иван Чермак; Анте Готовина

Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb, 2. februara – Dok se još uvek bezuspešno natežu sa Slovenijom oko spornog dela međudržavne granice u Piranskom zalivu, zbog čega im severni sused i bivši saveznik iz proteklog rata u kojem je nestala Jugoslavija blokira daljnje pregovore o pristupu Evropskoj uniji, u Zagrebu sve otvorenije ispoljavaju strahovanje da bi slično mogla da postupi i Holandija (navodno i uz podršku Velike Britanije), ali iz sasvim drugačijeg razloga.

Holandija je, naime, poznata kao „najtvrđa” zemlja u pogledu vrednovanja saradnje s tribunalom, što već duže vremena pokazuje u odnosu na Srbiju kojoj blokira dalje približavanje EU dok god u potpunosti ne ispuni obaveze prema haškom sudu, odnosno dok ne izruči i preostale optuženike Ratka Mladića i Gorana Hadžića bez obzira na to da li uopšte ima pojma gde se nalaze i ko ih skriva.

Imajući takav primer pred očima, razumljiva je strepnja službenog Zagreba od stava Holandije prema Hrvatskoj, jer ni Zagreb – kako je i službeno objavljeno – ne ispunjava u potpunosti obaveze prema tribunalu, i to u pogledu dostavljanja traženih dokumenata neophodnih na suđenju trojici hrvatskih generala Gotovini, Markaču i Čermaku. Radi se o artiljerijskim dnevnicima HV iz vremena vojne akcije „Oluja”, iz kojih bi se najbolje videlo kako je vršeno granatiranje Knina i drugih mesta u Krajini prilikom napada HV početkom avgusta 1995, odnosno da li je bilo prekomernog granatiranja da bi se poteralo stanovništvo u izbeglištvo, kako to smatra haško tužilaštvo.

Da ispunjavanje te obaveze Hrvatske nije u redu ukazao je izveštaj Evropske komisije još u novembru prošle godine, polovinom decembra na to je upozorio i glavni haški tužilac Serž Bramerc u svom izveštaju Savetu bezbednosti UN, a posle nekoliko dana na to je ozbiljno skrenuo pažnju i poverenik EU za proširenje Oli Ren u intervjuu „Globusu” rekavši jasno da „što se pre artiljerijski dnevnici nađu, to ćemo brže okrenuti tu stranicu” (odnosno otvoriti pregovore o preostalim poglavljima sporazuma o priključivanju EU).

Riječki „Novi list” na ovu temu se obratio holandskoj ambasadi u Zagrebu i danas objavio njen odgovor u kojem se ne kaže konkretno da li će ta zemlja dopustiti ili blokirati otvaranje pregovora o pravosuđu, ali se ponavlja njen poznat stav da „punu saradnju s haškim sudom” Holandija smatra „bitnim uslovom za dalji napredak zemalja jugoistočne Evrope prema članstvu u EU”.

Pri tome se ističe: „Poglavlje 23. vrlo je važno pošto se bavi vladavinom prava i osnovnim pravima. To su ključna pitanja povezana sa glavnim vrednostima Evropske unije. Zbog toga ima punu pažnju svih zemalja članica, ne samo Holandije.”

Holandija, nadalje, u tom odgovoru podupire ulazak Hrvatske u EU, ali „žali što je Zagreb samo delimično ispoštovao sudski nalog i što ključni dokumenti (povezani sa slučajem generala Gotovine, Čermaka i Markača) još uvek nedostaju”, pa se „nadaju da će puna saradnja biti uspostavljena bez odgađanja”.

Riječki dnevnik prenosi i mišljenje iz „izvora bliskih vladi” da je spomenuto poglavlje „veoma važno za EU i za buduća proširenja”, odnosno da će u raspravi o tom poglavlju članice EU „postaviti kriterijume za otvaranje pregovora koji će vredeti i za sve zemlje koje će doći posle Hrvatske”.