Da li će „klimavi" Kurti da smanji pritisak na Srbe
Фото Принтскрин
Nakon neuspešnog izbora takozvanog predsednika Kosova, Vjosa Osmani, koja je na ovoj funkciji bila do četvrtka, kada joj je istekao mandat, raspustila je skupštinu privremenih institucija u Prištini. Kako je rekla, u skladu za zakonom, najavila je raspisivanje novih, vanrednih parlamentarnih izbora. Bio bi to novi vanredni izlazak na birališta, raspisan tek nešto više od dva meseca pošto je u decembru održano prethodno vanredno glasanje. Ovakav ishod označio bi i pad treće vlade Albina Kurtija, formirane nakon što je pokret Samoopredeljenje odneo pobedu 28. decembra i pošto je po ubrzanoj proceduri formirao skupštinu, izabrao skupštinska tela, ali i vladajuću većinu.
Vjosa Osmani koja se očigledno našla u nemilosti samog Kurtija, ali i opozicionih albanskih partija, pa joj je uskraćeno delegiranje za još jedan mandat, održala je juče konsultacije sa liderima političkih partija, uključujući i Srpsku listu, kako bi se dogovorio datum novih izbora. Međutim, kako u poslednjih godinu dana Priština, odnosno Kurti, deluju mimo svih zakonskih normi, ali i tzv. kosovskog ustava, iz Samoopredeljenja su izjavili da je „raspuštanje skupštine neviđen čin, u suprotnosti sa ustavnim poretkom”. Najavili su da će se vladajuća partija zbog toga obratiti tzv. ustavnom sudu.
Jedan od poslanika Samoopredeljenja Adnan Rustemi kritikovao je Osmanijevu, koja je petogodišnji mandat obavljala upravo uz podršku ove partije, rekavši da je raspuštanjem parlamenta Osmanijeva „teško prekršila ustav”. Naime, iz ove partije se pozivaju na „punu ustavnu osnovu” koja im daje „zakonsko pravo” da je skupština mogla da funkcioniše do 4. maja, odnosno da je „najraniji mogući datum za raspuštanje skupštine i raspisivanje vanrednih izbora” bio u prvoj nedelji maja meseca. Iz tog razloga predstavnici Samoopredeljenja nisu se pojavili ni na jučerašnjem sastanku Osmanijeve sa predstavnicima političkih stranaka radi određivanja datuma izbora.
I dok je Kurti juče odbio da komentariše odluku svoje dojučerašnje miljenice Osmanijeve, kojoj je okrenuo leđa, dotle su Srbi okrenuti svojim „gorućim” problemima, budući da je čelnik Samoopredeljenja mnoge represivne i eskalatorne mere sprovodio i kada je prethodni put bio u tehničkom mandatu, a Priština u teškoj političkoj krizi. Najteže pitanje u ovom trenutku je svakako najava režima iz Prištine da će od 15. marta početi sa punom primenom „zakona o strancima”. Zbog toga više hiljada Srba sa Kosova i Metohije koji nemaju prištinska dokumenta, ovaj sporni „zakon” neće „prepoznati”.
Ne samo da su njegove odredbe u startu diskriminatorne, već je reč o svojevrsnom triku Prištine. Naime, uprkos tome što na prelazima kosovski policije dele „brošure sa uputstvima zakona”, ipak to nije ni deo onoga što zaista stoji u skoro stotinu stranica administrativnog uputstva koje je sastavio takozvani MUP Kosova. Ukoliko se zaista u punoj meri bude sprovodio sporni „zakon”, na hiljade Srba koji žive na Kosmetu, ali iz opravdanog razloga nemaju „kosovsko državljanstvo”, neće moći ni da priđu svojim vekovnim ognjištima. Zato je ključno da međunarodni predstavnici, uprkos pokušajima Kurtijevog režim da predstavi „zakon o strancima” kao nešto što neće nikoga ugroziti i diskriminisati, izvrše odgovarajući pritisak na Prištinu.
Dodatno problem je u tome što je prištinski režim, i pre primene diskriminatornog akta, ponovo pojačao tenzije na Srbe na Kosovu i Metohiji. To potvrđuje saslušanje gradonačelnika opštine severna Mitrovica u osnovnom sudu u južnom delu grada, samo zbog toga što je na Badnji dan na zgradi istakao baner sa natpisom „Mir Božji, Hristos se rodi”. Radojević, inače izabran iz redova Srpske liste, saslušan je u sredu, svega nekoliko dana nakon što su u selu Suvo Grlo, jednoj od srpskih enklava, tzv. kosovski policajci na brutalan način uhapsili petoricu Srba, osumnjičenih za navodni ratni zločin. Radeći i ovoga puta po instrukcijama svog takozvanog premijera, sudije su dva dana „šetale” uhapšene i njihove pravne zastupnike, da bi potom četvorici Srba izrekle po 30 dana zatvora, a samo jednom je dozvoljeno da se brani sa slobode. I ovo hapšenje, i sudska presuda, jedna u nizu od više stotina koje sprovodi pravosuđe po direktivi Kurtija, prema rečima advokata osumnjičenih, zasnovani su na principu „rekla-kazala”.
U takvoj atmosferi dodatne zabrinutosti našeg naroda, Kurti je najavio sprovođenje „zakona o strancima” koji će direktno pogoditi i dva srpska institucionalna stuba – prosvetu i zdravstvo, koji funkcionišu u sistemu Republike Srbije. Naime, osim što od 15. marta više od deset hiljada Srba samo sa teritorije Kosmeta, koji igrom slučaja nisu rođeni u pokrajini, neće uspeti da ostvari pravo na lična dokumenta, „zakonom” će biti pogođeni i studenti koji studiraju na jednom od deset fakulteta Prištinskog univerziteta sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici, ali i profesori, lekari, zdravstveno osoblje. Svi koji samo u određenom periodu i pod određenim uslovima mogu da borave na prostoru Kosova i Metohije.