Novi iranski vođa neće imati apsolutnu moć

Politika onlajn

08. 03. 2026. 14:31

EPA/ABEDIN TAHERKENAREH

Dok Iran pokušava da popuni politički vakuum nakon ubistva vrhovnog vođe Alija Hameneija, analitičari smatraju da njegov naslednik možda neće imati istu apsolutnu vlast kao prethodnici, piše Newsweek.

Promena na vrhu države dogodila se samo jednom u istoriji Islamske Republike, nakon smrti osnivača Ruholaha Homeinija 1989. godine, kada je Ali Hamenej preuzeo vlast. Od tada se vlast postepeno prelivala sa jedne osobe na širi krug političkih i bezbednosnih aktera, uključujući i moćni Korpus čuvara Islamske revolucije.

Proces preraspodele moći počeo je pre Hameneijeve smrti. Postepeno, vlast se više ne provodi isključivo kroz lični autoritet vrhovnog vođe, već kroz međusobno povezane institucije. Smrt Hameneija u ratu dodatno ubrzava ovaj proces, a veća važnost daje se institucijama koje kontrolišu vojnu silu, informacije i državnu upravu.

Dok se ne očekuje potpuno ukidanje funkcije vrhovnog vođe, vlast će verovatno biti kolektivnija i raspodeljena među bezbednosnim i državnim institucijama.

Izbor naslednika još nije zvanično potvrđen, ali najčešće pominjano ime je sin pokojnog vođe, Modžtaba Hamnei, koji ima veze sa bezbednosnim strukturama države. Međutim, on se suočava sa preprekama, jer nema status vrhovnog šijitskog religijskog autoriteta, koji je ključan za obavljanje ove funkcije. Kritičari se protive njegovoj kandidaturi, jer bi to moglo izazvati utisak nasleđene vlasti.

Drugi kandidati uključuju ajatolu Alirezu Arafija, predstavnika tvrdolinijaškog krila, i bivšeg predsednika Hasana Rohanija, koji se povezuje sa reformskim krilom.

U pozadini političke borbe za naslednika, postoji i sukob dve ključne vojne strukture u Iranu – Korpus čuvara Islamske revolucije i redovne iranske vojske. Konačno, novi vrhovni vođa će morati da balansira između suprotstavljenih interesa unutar političkog i bezbednosnog sistema zemlje.

Neizvesnost vlasti će trajati, a moguće je da će vlast biti raspodeljena između institucija, čime će politička moć biti ograničena u poređenju sa prethodnim modelom apsolutne vlasti.