Savremena i eksperimentalna muzika u „Saundologiji"

Biljana Lijeskić

09. 03. 2026. 18:30

Предраг Пеђа Ковачевић (Фото Tristan Cuenca)

Platforma „Saundologija” osnovana je 2021. godine s ciljem da promoviše savremenu i eksperimentalnu muziku i približi je široj publici. Kao muzikolog po obrazovanju, ali i neko ko je u SAD stekao dodatna znanja iz oblasti muzičke produkcije i muzičkog biznisa, želeo sam da povežem teorijski i interpretativni pristup muzici sa njenom praktičnom realizacijom, produkcijom i distribucijom. Ta sinteza podrazumevala je i bavljenje pitanjima muzičkog uredništva, objavljivanja zvučnog i video-sadržaja, autorskih prava, kao i promocije i marketinga, kaže Peđa Kovačević, muzikolog koji živi i radi u SAD.

Važnu podršku u razvoju projekta dobio je tokom boravka u okviru programa „FIU Ratcliffe Art +Design Incubator”. U tom periodu živeo je na Južnoj Floridi, a „Saundologija” je u početku bila vezana za lokalnu scenu. Prvi korak bio je pokretanje podkast serijala gde je Peđa Kovačević ugostio reprezentativne kompozitore i multimedijalne umetnike Južne Floride, s kojima je razgovarao o njihovom stvaralaštvu. Bilo mu je važno da otvori pitanja kulturnog identiteta, jer je Majami sredina u kojoj su migracije i različita porekla snažno utkani u umetničku produkciju.

Da li je cilj „Saundologije” ostvaren?

Cilj da „Saundologija” postane relevantna i prepoznatljiva platforma za savremenu i eksperimentalnu muziku smatram ostvarenim, naročito od prošle godine kada je osnovan izdavački lejbl „Saundologija rekords”. Time je platforma ušla u sferu muzičkog izdavaštva, kroz antologijska izdanja koja dokumentuju i predstavljaju savremene kompozitore i umetnike zvuka, ostavljajući trajni zapis o jednoj specifičnoj umetničkoj sceni i vremenu.

Izdvojte neka imena i njihove radove?

Eksperimentalna muzička scena po svojoj prirodi nikada nije bila masovna, u skladu sa zakonima muzičke industrije i tržišta. Ona zavisi od posvećenih pojedinaca, institucija i organizacija koje kontinuirano rade na negovanju takve scene. I publika je jasno profilisana – manja po obimu, ali stabilna, informisana i međunarodno umrežena. Važnu ulogu u razvoju i recepciji eksperimentalne muzike imaju obrazovne institucije. Danas je gotovo nezamislivo ozbiljno muzičko obrazovanje bez prisustva muzičke tehnologije, elektroakustičkih praksi i savremenih ansambala. Na platformi „Saundologija” predstavljeni su umetnici koji već imaju snažan lokalni i međunarodni legitimitet. Među njima je Orlando Garsija, učenik Mortona Feldmana, čija su dela izvođena širom sveta, uključujući i region bivše Jugoslavije – na Tribini kompozitora u Beogradu i Muzičkom bijenalu u Zagrebu. Tu su i autori poput Doroti Hajndmen i Čarlsa Mejsona, čija se dela redovno izvode u SAD i Zapadnoj Evropi. Tu su i multimedijalni umetnici koji deluju u andergraund sferi eksperimentalne muzike. Među njima su Ričard Garet, vizuelni i zvučni umetnik čiji su projekti realizovani u galerijskim i javnim prostorima, uključujući i višenedeljne projekcije na Tajms skveru u Njujorku, kao i Alba Trijana, čije su zvučne instalacije izlagane u muzejima savremene umetnosti širom sveta. Saradnja sa umetnicima poput Ričarda Verdžesa, osnivača etikete „Noir Age”, pokazuje kako se eksperimentalna i ambijentalna muzika povezuje sa širom međunarodnom scenom, uključujući i umetnike sa Balkana.

Kako je projekat zaživeo uz vas i kako vas je put doveo do Amerike?

„Saundologija” promoviše savremenu i eksperimentalnu muziku kroz tri segmenta: intervjue sa umetnicima, muzičko izdavaštvo i produkciju muzičkih događaja. Ona je direktan rezultat mog interdisciplinarnog obrazovanja i profesionalnog razvoja. Moj rad kao muzikologa ukorenjen je u analitičkom i teorijskom promišljanju muzike, dok su me dodatna usavršavanja u SAD, u oblasti muzičke produkcije, snimanja zvuka i muzičkog biznisa, usmerila ka praktičnoj realizaciji zvučnog i vizuelnog sadržaja. Svakom projektu pristupam istovremeno kao istraživač, kurator i producent. Treće, kapitalno izdanje obuhvatilo je 17 kompozitora i objavljeno je na dvostrukom kompakt-disku: prvi je fokusiran na akustički medijum, sa upotrebom elektronike ili bez nje, dok je drugi posvećen elektronskom medijumu i savremenim zvučnim praksama. Izdanje uključuje i autore iz džez konteksta, poput Rasa Špigela, cenjenog lokalnog džez umetnika, čime je istaknuta širina estetskog spektra i otvorenost platforme. Ova izdanja ostaju dokument jednog vremena i lokalne scene Južne Floride u drugoj deceniji 21. veka. Pored rada na „Saundologiji”, imao sam priliku da predajem na Muzičkoj akademiji Florida internacionalnog univerziteta, na kursevima posvećenim elektroakustičkoj muzici i da sarađujem sa brojnim umetnicima u Majamiju i Čikagu u svojstvu inženjera zvuka. Moj angažman u oblasti snimanja muzike obuhvata saradnju sa vokalnim ansamblima i organizacijama koje izvode renesansnu i baroknu muziku (poput ansambla „Bella Voce ili „Opus 327”), ali i saradnju sa savremenim i eksperimentalnim ansamblima, kao što je projekat „Microplastique”, koji izvodi muziku na dečijim instrumentima.

Organizovali ste i festival „Saundologija”, kakvi su vaši planovi za budućnost?

Festival realizovan u septembru okupio je autore i izvođače različitih estetskih i generacijskih profila Južne Floride. U budućnosti planiram da težište platforme zadržim na muzičkom izdavaštvu i daljem utvrđivanju dugoročne saradnje sa umetnicima. Festival je realizovan uz podršku lokalnog kulturnog fonda okruga Miami-Dade. Planovi su usmereni ka nastavku antologijskog serijala i realizaciji narednog izdanja tokom 2026. godine, uz kontinuirani rad na intervjuima, dokumentaciji i selektivnim događajima kroz koje se „Saundologija” definiše kao prostor susreta i dokumentovanja savremene i eksperimentalne muzičke prakse.