Da li su SAD i Izrael pogrešno procenili Iran
Фото AP/Royal Thai Navy
Svet treba da bude spreman da cena nafte dostigne 200 dolara po barelu jer su još tri broda napadnuta u blokiranom Ormuskom moreuzu, upozorila je juče Iranska vojna komanda. Iran je nastavio sa gađanjem meta u Izraelu, ali i širom Bliskog istoka, demonstrirajući da i dalje može da uzvrati udar i poremeti snabdevanje naftom, uprkos onome što je Pentagon opisao kao najintenzivnije američko-izraelske napade do sada. Cene nafte koje su skočile početkom sedmice su se smirile, a berze su se oporavile, a investitori se, kako prenosi Rojters, zasad klade da će američki predsednik Donald Tramp pronaći brz način da okonča rat koji je započeo sa Izraelom pre skoro dve nedelje.
Ali do sada nije bilo popuštanja na terenu, niti bilo kakvog znaka da brodovi mogu bezbedno da plove kroz Ormuski moreuz, uski kanal duž iranske obale, kuda se transportuje petina svetske nafte. Reč je inače o najvećem poremećaju u snabdevanju energentima još od vremena naftnih šokova sedamdesetih godina prošlog veka.
„Cena nafte zavisi od regionalne bezbednosti koju ste destabilizovali”, rekao je Ebrahim Zolfakari, portparol iranske vojne komande, u komentarima upućenim Sjedinjenim Državama. Nakon što su kancelarije jedne banke u Teheranu napadnute tokom pretprošle noći, Zolfakari je najavio napade na banke koje posluju sa Sjedinjenim Državama ili Izraelom. „Ljudi širom Bliskog istoka trebalo bi da ostanu na 1.000 metara od banaka”, upozorio je Zolfakari.
Visoki izraelski zvaničnik rekao je za Rojters da izraelski lideri u privatnim razgovorima prihvataju da iranski vladajući sistem može da preživi rat. Dva druga izraelska zvaničnika rekla su za britansku agenciju da nema naznaka da je Vašington blizu okončanja kampanje.
Posle jučerašnjeg napada na tri broda u Ormuskom moreuzu broj plovila pogođenih u regionu od početka sukoba u Iranu porastao je na najmanje 14. To pokazuje da su trgovački brodovi i dalje na liniji vatre. Iranska revolucionarna garda upozorila je da će svaki brod koji prolazi kroz moreuz biti meta. Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će pojačati američke napade na Iran ako nastavi da ometa moreuz.
Iranski korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je izvršeno više novih talasa udara u operaciji „Pravo obećanje 4” protiv osetljivih i strateških američkih i izraelskih meta. IRGC navodi da je 37. talas operacije trajao „više od tri sata, sa kontinuiranim, višeslojnim raketnim udarima, uključujući i najteže tipove raketa”, prenosi iranska televizija Pres.
U saopštenju IRGC navodi se da su tokom ove faze pogođeni „neprijateljski ciljevi u Erbilu u iračkom Kurdistanu, Peta flota američke mornarice u Bahreinu i vojni centri u Ber Jakovu u srcu Tel Aviva”. IRGC navodi i da su identifikovane i neke druge mete, poput satelitskog komunikacionog centra koji je po drugi put pogođen u južnom Tel Avivu i okupirane luke Haifa. Mete su pogođene raketama „heibar šekan”, „kadr” i „teškim i razornim” raketama „horamšahr”, navodi se u saopštenju. Dodaje se da su svi projektili nosili više bojevih glava, a da su rakete „kadr” nosile bojeve glave težine „jedne tone”.
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su juče da Iran lansira balističke rakete i dronove iz „gusto naseljenih civilnih područja” i da time dovodi u opasnost civilno stanovništvo. „Ove akcije namerno i direktno dovode iranske civile u opasnost, kako kada se lanseri koriste, tako i kada ih uništi izraelsko ratno vazduhoplovstvo”, kazao je portparol IDF-a na persijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, preneo je „Tajms ov Izrael”.
Libanski TV kanal El Majadin preneo je da je Iran je naveo tri ključna uslova za bilo kakav eventualni dogovor u vezi sa nuklearnim programom. Zvaničnici iz Teherana zatražili su garancije da se napadi na Iran neće ponoviti, kao i punu kontrolu nad svim fazama obrade nuklearnog goriva, od eksploatacije rude uranijuma do proizvodnje nuklearnog goriva za reaktore. Pored toga, vlasti u Iranu zahtevaju naknade za pretrpljene štete i gubitke usled američko-izraelskih napada.
Treća runda indirektnih nuklearnih pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, vođena u Ženevi uz posredovanje Omana, održana je krajem februara, a tokom razgovora nije postignut dogovor o ključnim pitanjima koja se tiču obogaćivanja uranijuma i trajanja eventualnog sporazuma.
Američka strana je tražila da budući nuklearni sporazum ostane na snazi neograničeno i da Iran smanji zalihe obogaćenog uranijuma, dok je Teheran odbacio neke od tih zahteva i insistirao na svom pravu na obogaćivanje uranijuma u mirnodopske svrhe.
Rusija nastavlja sa podrškom Teheranu.
„U stalnom smo kontaktu sa iranskom stranom i sa iranskim rukovodstvom”, rekao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, prenosi RIA Novosti.
On je podsetio da je ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija uvek spremna da pruži svaki doprinos koji može pomoći da se obnovi mir na Bliskom istoku. „Kao što je predsednik Putin rekao, Rusija je uvek spremna da pruži svoj doprinos obnavljanju mira i stabilnosti u regionu”, istakao je Peskov.
Premijerka Italije Đorđa Meloni ponovila je juče da Italija neće učestvovati u intervenciji Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, ocenjujući da takvi potezi krše međunarodno pravo. „Upravo u kontekstu krize u međunarodnom sistemu, gde pretnje postaju sve strašnije, a jednostrane intervencije van okvira međunarodnog prava se množe, moramo da postavimo i američku i izraelsku intervenciju protiv iranskog režima”, rekla je Melonijeva u svom obraćanju Senatu uoči Saveta EU i o krizi na Bliskom istoku, preneo je RAI.
Ona je, takođe, rekla da je ruski napad na Ukrajinu bio prekretnica koja je doprinela globalnoj destabilizaciji, uključujući i Bliski istok.
Takođe je izrazila zabrinutost zbog iranskog nuklearnog oružja i raketnih kapaciteta, ističući da bi oni mogli direktno da ugroze Italiju i veći deo Evrope. Melonijeva je u obraćanju podsetila na „masakr devojčica na jugu Irana” i pozvala na utvrđivanje odgovornosti, naglašavajući da „bezbednost civila i dece mora da bude zaštićena”.
Što se tiče američkih vojnih baza, Melonijeva je pojasnila da Italija do sada nije primila nijedan zahtev za njihovo korišćenje, ali da bi eventualne odluke uvek bile poverene parlamentu. „Nismo u ratu i ne želimo da idemo u rat”, poručila je italijanska premijerka.
Novi vrhovni vođa Modžtaba Hamnei je ranjen, ali je živ i zdrav
Novi vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei je „živ i zdrav”, uprkos ratnim povredama, izjavio je Jusef Pezeškijan, savetnik u Vladi i sin iranskog predsednika. „Čuo sam vesti da je Modžtaba Hamnei ranjen. Pitao sam neke prijatelje koji su sa njim povezani. Rekli su mi da je, hvala Bogu, on živ i zdrav”, napisao je Jusef Pezeškijan na „Telegramu”.
Državna televizija je Hamneija nazvala „ranjenim veteranom ramazanskog rata”, ali nije konkretno navela kakve je povrede zadobio, navodi „Gardijan”.
Prethodno se spekulisalo u kakvom je zdravstvenom stanju i gde se nalazi Modžtaba Hamnei, koji se nije pojavljivao u javnosti otkako je kao vrhovni lider nasledio pokojnog oca, ajatolaha Alija Hamneija. „Njujork tajms” je pisao da je Modžtaba Hamnei ranjen prvog dana američkih i izraelskih napada na Iran, pozivajući se na tri iranska i dva izraelska zvaničnika, koji nisu želeli da budu imenovani.