Oko 700.000 osoba u Srbiji živi sa hroničnom bolešću bubrega

Danijela Davidov-Kesar

12. 03. 2026. 16:15

Фото Д. Јевремовић

Srbija broji oko 700.000 bubrežnih bolesnika, od kojih je 5.000 na dijalizi, a njih 600 čeka transplantaciju, saopšteno je povodom obeležavanja Svetskog dana bubrega. Do 2040. godine bubrežne bolesti mogle bi da postanu peti vodeći uzrok smrtnosti u svetu, zbog čega rezolucija Svetske zdravstvene organizacije, usvojena 2025. godine, poziva države članice da zdravlje bubrega postave kao prioritet – istaknuto je na panel-diskusiji „Zdravlje bubrega za sve – briga o ljudima, zaštita planete”, koju je organizovalo Udruženje „Donorstvo je herojstvo”. Panel je bio posvećen podizanju svesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i unapređenja lečenja bubrežnih bolesti, kao i vezi između zdravlja ljudi i životne sredine.

„Većina ljudi nije svesna da ima problem sa bubrezima, jer bolest dugo može da protiče bez simptoma. Jednostavne analize krvi i urina mogu da omoguće rano otkrivanje bolesti i primenu terapije koja može usporiti njeno napredovanje i odložiti potrebu za dijalizom ili transplantacijom”, istakla je asistent dr Jelena Pavlović, nefrolog iz Univerzitetskog kliničkog centra Srbije i šef Kabineta za koordinaciju i pripremu za transplantaciju bubrega Urgentnog centra.

Udruženje „Donorstvo je herojstvo” upozorilo je na alarmantne podatke i na potrebu da se zdravlju bubrega posveti veća pažnja u javnozdravstvenim politikama. Pacijenti u Srbiji i dalje nemaju dostupne savremene terapije o trošku zdravstvenog osiguranja koje mogu da uspore napredovanje bolesti i odlože potrebu za dijalizom, niti terapije koje bi pacijentima na dijalizi pomogle da ostanu stabilni i budu bolji kandidati za transplantaciju. Istovremeno, mogućnosti za transplantaciju bubrega i dalje su ograničene. Zakon dozvoljava donaciju sa živog donora samo do trećeg stepena pobočnog srodstva, dok su u zemljama u okruženju omogućeni širi modeli doniranja, uključujući altruističnu donaciju. Iako su takozvane ukrštene transplantacije predviđene zakonom, u praksi se u našoj zemlji ne sprovode.

U Srbiji je nedavno uspostavljen i registar za hroničnu bubrežnu bolest, koji za sada sadrži podatak o broju preminulih pacijenata. Prema dostupnim podacima, tokom 2024. godine preminulo je 1.647 osoba sa hroničnom bubrežnom bolešću.

„Uspostavljanje registra bio je jedan od predloga pacijenata iz dokumenta ’Bela knjiga o hroničnoj bolesti bubrega’”, koji je izrađen i predstavljen pre dve godine. Pacijenti veliku nadu polažu i u nedavno usvojenu rezoluciju Svetske zdravstvene organizacije, za koju je glasala i Srbija, a koja poziva države da zdravlje bubrega postave kao prioritet u javnozdravstvenim politikama”, poručili su iz Udruženja „Donorstvo je herojstvo”.

Prof. dr Igor Mitić, nefrolog iz Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine, istakao je da se zdravlje bubrega u velikoj meri čuva zdravim načinom života.

„Važno je održavati zdravu telesnu težinu, redovno biti fizički aktivan i unositi dovoljno tečnosti, pre svega vode. Takođe je potrebno izbegavati štetne navike poput pušenja i prekomerne konzumacije alkohola, kao i nekontrolisano uzimanje lekova i preparata koji mogu imati toksičan efekat na bubrege. Redovni sistematski pregledi imaju veliki značaj u prevenciji i posebno se preporučuju osobama koje boluju od dijabetesa ili hipertenzije, starijima, osobama koje u porodici imaju bubrežne bolesti, kao i osobama sa gojaznošću”, naglasio je dr Mitić.

Vladica Ilić, jedan od pacijenata sa hroničnom bolešću bubrega, istakao je da se pacijenti s hroničnim bolestima suočavaju s mnogobrojnim preprekama, počev od dijagnostike do faze transplantacije. Pojedine dijagnostičke metode su nedostupne u Srbiji te su, primera radi, pacijenti prinuđeni da snose troškove elektronske mikroskopije u inostranstvu zbog toga što je elektronski mikroskop „pokvaren”. Savremena terapija koja usporava napredak hroničnih bubrežnih bolesti i odlaže dijalizu, uprkos preporukama lekara nefrologa, nije na listi lekova, a za pacijente ona iznosi i do 200 evra na mesečnom nivou, desetostruko manje no što su mesečni troškovi dijalize koju pokriva RFZO.