Putevi francuskog romana

Gordana Popović

12. 03. 2026. 09:10

Фото Wikimedia commons

Mesec frankofonije se i ove godine, tradicionalno u martu, obeležava u Srbiji nizom kulturnih događaja, a ključnu ulogu u njihovoj organizaciji ima grupa frankofonih ambasadora u Srbiji, aktivna od 2018. godine, koja okuplja više od 20 diplomatskih misija (ambasada i međunarodnih organizacija). Manifestacija promoviše brojne frankofone inicijative koje nastaju u Srbiji, a koje su odraz frankofonije – velike zajednice zasnovane na jednom jeziku i formirane oko zajedničkih vrednosti kao što su mir, demokratija, ljudska prava, obrazovanje i pre svega poštovanje višejezičnosti i kulturne raznolikosti.

Među brojnim događajima izdvajamo, najpre, izložbu „Slobodna zona – Beketove ratne godine kroz objektiv fotografa Najdžela Svana”, koja će biti održana od danas do 21. marta 2026. godine u Francuskom institutu u Beogradu. Otvaranje izložbe planirano je za danas u 14 sati.

„Irski pisac Semjuel Beket, tražen od strane nacista nakon što je njegova mreža Otpora bila izdata, napušta Pariz 1942. godine i seli se u planine Luberona na jugu Francuske, tada u takozvanoj Zoni Nono. Tamo ostaje aktivan član Otpora sve do kraja rata. O ovom periodu njegovog života zna se vrlo malo – ne postoje arhivi, fotografije, niti pisani dokumenti, već samo priznanje značajne uloge koju je ovo iskustvo imalo u njegovom kasnijem stvaralaštvu. Tišina, čekanje, praznina i osećaj nevidljive sile, sve ono što prepoznajemo u njegovom delu ’Čekajući Godoa’, nose odjeke tog vremena, a irski fotograf Najdžel Svan, poreklom iz Portadauna, istražuje ovo izolovano područje, bogato spektralnim sećanjima i nevidljivim tragovima, kroz seriju pejzaža koji odjekuju istorijom”, kaže se u saopštenju organizatora izložbe.

Kad je reč o muzičkom programu, 16. marta 2026. godine u 20 časova u „Zappa barki”, Kej 25. maj (Kula Nebojša) nastupiće pioniri industrijske muzike – kultni švajcarski bend „Young Gods” koji, u okviru svoje evropske turneje „Appear Disappear”, prvi put dolazi u Srbiju kako bi promovisao album istog naziva, objavljen prošlog juna. Nezaobilazan je i Festival filmova frankofonih zemalja, koji predstavlja bogatstvo frankofonskih kultura kroz izbor ostvarenja iz različitih zemalja članica, a koji će biti održan od 23. do 26. marta u Jugoslovenskoj kinoteci, sa projekcijama u 19 i 21 čas.

Posebna poslastica je književni program koji će najvećim delom biti održan u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”, osim jednog predavanja koje je predviđeno za Kolarac.

Već sutra s početkom u 13.30 sati, u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković” na programu je predavanje „Igo u međuigri svetlosti i senke: ekstaze, tuge i borbe jednog pesnika”. Igo je, kao i mnogi pisci njegovog vremena, bio zainteresovan za politički život i težio je da aktivno učestvuje u njemu. Za njega je pesnik „čuvar”, koji vrši uticaj na vlast i javno mnjenje, što je sastavni deo njegove misije. Evolucija političkih ideja Viktora Igoa sledila je jedinstven put, stalno oblikovan političkim događajima i ličnim tragedijama... Organizator ovog predavanja je Frankofonski centar Univerziteta u Beogradu, a predavač Branka Geratović Ivanović sa odseka za romanistiku Filološkog fakulteta.

O jednom od najvećih predstavnika francuskog romana 20. veka, Marselu Prustu, biće održana dva predavanja 16. marta (od 12 i od 13.30 sati) u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”, a u organizaciji Društva za kulturnu saradnju Srbija–Francuska i Frankofonskog centra Univerziteta u Beogradu. Predavač je Jelena Novaković, profesor univerziteta i predsednica Društva za kulturnu saradnju Srbija–Francuska, koja kaže da je Prustov roman „U potrazi za izgubljenim vremenom”, objavljen u odličnom srpskom prevodu, bio veliki doprinos francusko-srpskim kulturnim odnosima i samoj srpskoj kulturi. Ova predavanja, pod zajedničkim naslovom „Putevi modernog francuskog romana: Marsel Prust”, imaju cilj da istaknu aspekte Prustove misli i književnog stvaralaštva koji su i danas relevantni. Prvo će se fokusirati na modernost njegove romaneskne tehnike, a drugo na uticaj Bergsonove filozofije na njegovo razmišljanje.

Profesorka Jelena Novaković, a u organizaciji Društva za kulturnu saradnju Srbija–Francuska, održaće i akademsko predavanje „Notr Dam u Parizu u delima francuskih pisaca” u Kolarčevoj zadužbini 17. marta od 18 sati. Ovo predavanje ima cilj da demonstrira, prvo, strast francuskih pisaca iz svih perioda, od srednjeg do 21. veka prema katedrali Notr Dam u Parizu i, drugo, originalnost misli svakog od tih pisaca i duh njihove epohe, koji se ogleda u njihovom oduševljenju ovim remek-delom gotske umetnosti.

„Uloga gospođe De Lafajet u evoluciji romana u Francuskoj” naziv je predavanja koje će održati Željka Janković, viši predavač na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 25. marta od 17 sati u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”. Nakon decenija dominacije dugih pastoralnih, herojskih i galantnih novela barokne ere, novela Mari-Madlen de Lafajet, poznatije kao Madam de Lafajet, „Princeza od Monpensjea” (1662) označila je odlučujuću prekretnicu u evoluciji francuske narativne proze. Kroz analizu fikcionalnog dela najveće francuske romansijerke 17. veka, ovo predavanje će pratiti faze njenog „dijaloga” sa romanesknom tradicijom i uvođenje narativnih i stilskih inovacija koje će dovesti do rađanja modernog psihološkog romana u njenom remek-delu „Princeza De Klev”.

Serija ovih predavanja zaokružuje se Balzakom 27. marta s početkom u 12.45 sati u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”, kada će Nađa Đurić sa odseka za romanistiku Filološkog fakulteta govoriti na temu „O Balzakovoj ’Ljudskoj komediji’: Od tumačenja stvarnosti do stvaranja novog modela romana”. Onore de Balzak je ostavio trag u prvoj polovini 19. veka svojom „Ljudskom komedijom”, ispunjavajući svoju ambiciju da prikaže francusko društvo kao celinu i da hronički zabeleži običaje svog vremena. Time je stvorio model romana zasnovan na ideji da se objektivna stvarnost može ne samo predstaviti, već i razumeti i tumačiti – model toliko uticajan da je postao sastavni deo same poetike tradicionalnog romana, kaže se u najavi ovog predavanja.