Turska balansira između SAD i Irana
Фото ЕПА
U Ankari sa velikom zabrinutošću prate najnoviji razvoj događaja u Iranu koji bi mogao da se prelije u Anadoliju i susedne zemlje koje su već na meti napada koji stižu iz Teherana. Turska vlada pokušava da balansira između susednog Irana, sa kojim ima zajedničku granicu dugu više od 500 kilometara, i Amerike, svog najmoćnijeg saveznika u okviru NATO-a. Pogotovo što bi sukob mogao da se zaoštri i proširi i na Anadoliju i druge zemlje u regionu Bliskog istoka, koji je inače u dubokom previranju.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan pokušava da igra na dve karte, i američku i iransku, primetno izbegavajući da kontaktira s Izraelom, sa kojim ne može da nađe zajednički jezik decenijama zbog sukoba Benjamina Netanjahua sa Palestincima u Gazi.
Turska je članica alijanse i Ankara nastoji, zasad bez uspeha, da posreduje između Teherana i Vašingtona kako bi se zaustavili sukobi i pronašlo diplomatsko rešenje krize u Iranu dok ne bude prekasno. Erdogan osuđuje najnoviju američko-izraelsku vojnu intervenciju u Iranu, ali je u isto vreme i protiv napada Teherana na „bratske zemlje” u regionu Bliskog istoka.
„Dok Amerika i Izrael napadaju Iran, ne može biti pregovora”, ističu u Vladi u Teheranu i podsećaju da je Iran napadnut u trenutku kada su delegacije Vašingtona i Teherana razgovarale u Švajcarskoj. Predsednik Erdogan se ne predaje i pokušava da delegacije dve zemlje dovede za pregovarački sto, kao što je radio i u sukobu između Rusije i Ukrajine kada je dogovorena razmena zarobljenika i tela stradalih vojnika.
U Ankari strahuju da situacija ne izmakne kontroli pošto se sukob iz dana u dan zaoštrava i u poslednje vreme širi i na druge zemlje u regionu, pre svega saveznike Amerike. I Turska se našla na udaru dve iranske balističke rakete koje su presretnute u Sredozemlju i u jugoistočnoj Anadoliji. Nije do kraja jasno šta je bio njihov cilj, ali se sumnja je na udaru bila američka vazduhoplovna baza „Indžirlik” na jugoistoku zemlje. U saradnji sa saveznicima NATO-a ti projektili su neutralisani pre nego što su pogodili ciljeve.
„Napadi na Tursku ne mogu su ničim opravdati. Mi ćemo preduzeti sve neophodne mere kako bi zaštitili svoj vazdušni prostor i teritorijalni integritet. I to ćemo uraditi bez ikakvog ustručavanja”, ističe Erdogan koji je bio u telefonskom kontaktu sa iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom.
U Teheranu, međutim, energično demantuju te tvrdnje: „Iranska armija nije gađala nijedan cilj u Turskoj, Azerbejdžanu i Republici Kipar. Ti projektili nisu stigli sa naše teritorije”.
Posle najnovijih incidenata NATO je na jugoistoku Anadolije postavio američke raketne sisteme „patriot”, koje Turska inače nema zbog spora sa Vašingtonom zbog kupovine ruskih raketnih sistema S-400. Sada se ne navodi iz kojih zemalja NATO-a su prebačene američke rakete u Anadoliju. U vreme građanskog rata u Siriji pre desetak godina sistemi „patriot” su u Tursku stigli iz Nemačke, Holandije i Španije.
Napadi na zemlje u regionu nisu ni u čijem interesu, ističu u Ankari. Te akcije, ako se nastave, mogu se proširiti i na druge zemlje i izazvati ratni požar u regionu Bliskog istoka.