Sarajevo pritiska sud da Dodik ne bude lider SNSD-a
(Фото М.Кременовић)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Nakon što je Sud BiH presudom, zasnovanom na zakonskim rešenjima koje je nametnuo Kristijan Šmit, prošle godine smenio Milorada Dodika sa mesta predsednika Republike Srpske, nastavljeni su pritisci da se njegovo ime izbriše i iz sudskog registra u kojem je upisan kao predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Takve zahteve, nakon što je Sud BiH Dodiku izrekao meru zabrane obavljanja javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta u trajanju od šest godina, najpre je izneo lider SDA Bakir Izetbegović, a potom i drugi bošnjački političari iz Sarajeva.
Krajem prošle godine sudija Suda BiH Sena Uzunović zatražila je od Centralne izborne komisije BiH (CIK) da „sprovede presudu” i Dodika „svrgne” i sa mesta predsednika SNSD-a. CIK je taj zahtev prosledio Osnovnom sudu u Banjaluci, gde je SNSD registrovan. Banjalučki sud je zahtev odbacio, što je ponovio i nakon što se Sud BiH nedavno sa istim zahtevom direktno obratio tom sudu.
Sada se u sve umešao i Visoki sudski i tužilački savet (VSTS) BiH. Kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske, Kancelarija disciplinskog tužioca VSTS-a BiH formirala je predmet protiv sudija Osnovnog suda u Banjaluci koje su odbile da provedu presudu Suda BiH i izbrišu Dodika iz registra kao predsednika SNSD-a.
Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je da je dopis VSTS-a upućen sudovima povodom zahteva za brisanje Dodika iz registra političkih stranaka „u najmanju ruku pravno problematičan” i da predstavlja nedopustivo mešanje u sudski postupak.
„VSTS nije strana u postupku, niti ima procesnu legitimaciju da inicira ili ubrzava radnje u predmetima koji se vode pred sudom. Postupak zabrane rada ili brisanja predsednika političke organizacije iz registra pokreće se isključivo po službenoj dužnosti suda ili na predlog nadležnog tužioca. Svaki pokušaj da se na taj postupak utiče sa strane predstavlja direktan pritisak na sud”, naglasio je Selak.
On je dodao da zahtev VSTS-a da im sud u roku od osam dana dostavi informacije o „preduzetim aktivnostima na brisanju” znači direktno zadiranje u nezavisnost postupajućeg sudije i predsednika suda. „VSTS može tražiti statističke podatke ili opšte informacije o trajanju postupaka, ali ne sme uticati na njihov ishod”, poručio je ministar pravde.
Prethodno su se VSTS-u požalili bošnjački delegati iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. U njihovom dopisu navedeno je da, prema javno dostupnim informacijama, nisu ispoštovane pravne posledice osude, pri čemu se kao jedna od njih navodi i navodna zabrana obavljanja funkcije predsednika političke stranke. Delegati su se VSTS-u požalili da Osnovni sud u Banjaluci nije izbrisao Dodika iz registra.
Mediji su preneli i odgovor VSTS-a upućen bošnjačkim delegatima. U njemu se navodi da VSTS, u skladu sa zakonom, nema ovlašćenja da se meša u rad pravosudnih institucija u vezi sa konkretnim predmetima, niti da daje instrukcije nosiocima pravosudnih funkcija. Istovremeno, iz VSTS-a navode u odgovoru da su se obratili Sudu BiH i Osnovnom sudu u Banjaluci sa zahtevom da dostave informacije o preduzetim aktivnostima u vezi sa brisanjem Dodika kao predsednika SNSD-a, nakon čega će te informacije biti prosleđene Kancelariji disciplinskog tužioca.
U reagovanju, predsednik Skupštine RS Nenad Stevandić navodi kako „FBiH unitaristi neće da shvate da pravne smicalice i lažirane presude, uz mržnju i ’šmitoljublje’ neće onemogućiti Dodikov uticaj da ono što najavi bude realizovano”.
„Presude i brisanje iz registra mu ne smanjuju, već jačaju i rejting i uticaj”, istakao je Stevandić uz ironičnu opasku da je „mržnja ne samo slepa već i zaglupljuje”.
Bivši predsednik VSTS-a Milan Tegeltija ocenio je da je slanje dopisa Osnovnom sudu u Banjaluci sa pitanjem šta je urađeno na „brisanju Milorada Dodika” kao predsednika SNSD-a „direktan i nedozvoljen pokušaj mešanja u pojedinačni sudski predmet”.
„Osnovni sud u Banjaluci je već doneo pravosnažnu sudsku odluku u tom predmetu. Za ovakvo postupanje nema ovlašćenja ni VSTS kao institucija, niti Kancelarija disciplinskog tužioca. Reč je o dosad nezabeleženom pritisku i pokušaju uticaja na konkretan sudski predmet”, ocenio je Tegeltija.