Zaustavite Dunav i skazaljke stare...
О тамбурашкој музици у филму говори и Зоран Бугарски Брица (Фото А. Карагић)
Novi Sad – Čuveni i opevani pesnički stih „Zaustavite Dunav i skazaljke stare”, koji je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola tamburaške muzike na vojvođanskim i šire panonskim prostorima, ima i svoje filmsko dugometražno izdanje. Iz produkcije novosadskog „Tamburica festa” stigao je film koji dokumentuje kako se tamburaštvo razvijalo i iz intimnog i kafanskog kruga stalo na veliku pozornicu umetnosti.
Dokumentarni film je već imao svoju premijeru (2022), a u prethodne tri godine je dosnimljen i obogaćen novim sadržajima i akterima. Ostalo je materijala da se dopuni, pa je takvo novo izdanje prošle nedelje predstavljeno u novosadskom bioskopu „Arena sinepleks”. Ispričana je priča o graditeljima jedne muzike, instrumentu tamburici, ulozi i talentu Janike Balaža i drugih tamburaša, kao i pevača koji su često nastupali sa tamburaškim orkestrima. Ali, to je priča i o lokalnoj zajednici koja danas neguje i čuva ovu muziku.
U filmu učestvuju poznati umetnici, muzičari, glumci, pevači: Rade Šerbedžija, Vlatko Stefanovski, Mima Karadžić, Željko Samardžić, Nikola Rokvić, Bane Krstić, Dženan Lončarević, Đorđe Čavić, Branko Bako Jovanović, Zoran Bugarski Brica... Prikazani su i savremeni ženski tamburaški orkestar „La banda” iz Novog Sada, kao i svedočenja da se ova muzika danas izvodi u raznovrsnim žanrovima – od narodne, starogradske, pop-muzike, pa do opere.
Pred projekciju dokumentarnog ostvarenja, publici se obratio osnivač i direktor „Tamburica festa” Jovan Pejčić, rekavši da je film inspirisan čuvenom pesmom „Osam tamburaša s Petrovaradina” koju je napisao, kako je naveo, Crnogorac sa Cetinja Ratko Šoć.
– Ta pesma je najpoznatija i najprepoznatljivija pesma ove ravnice. Film je snimljen iz dva dela, prvo 60 minuta u saradnji sa „Panorama film” festivalom iz Turske, a režiser je Sali Salini, poreklom iz ovih naših prostora, ali je profesor režije na univerzitetu u Izmiru, osnivač i direktor najvećeg filmskog festivala u Turskoj. A onda, kako smo napredovali, ukazala se potreba i otvaranja Muzeja tamburica festa i da film produžimo na još 30 minuta, u režiji Ane Karagić iz produkcije „2+1” – naveo je Pejčić.
Film, prema njegovim rečima, priča i o lepotama vojvođanske ravnice, i kao što to „Tamburica fest” već 19 godina čini, radi na očuvanju naše kulturološke tradicije i kulturnog identiteta koji je duboko utkan kroz tamburašku muziku.
Iza možda najpopularnije pesme koju izvode tamburaški orkestri postoji anegdota da se njen autor Šoć nikad nije pomirio sa time što je izmenjena. „Volim da čujem pesmu, ali u originalu”, kaže Šoć u filmu.
Tamburaši i tamburaške prakse predstavljaju nematerijalno kulturno nasleđe Srbije, upisano u nacionalni registar 2021. godine, pod brojem 54. Na ovoj listi je dosad 60 elemenata, a među prvima su upisani: krsna slava, molitva i đurđevdanski obred, priprema pastirskog jela belmuž, običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća, izrada pirotskog kačkavalja, pirotsko ćilimarstvo...