Obnova jedine crkve u Velikom Trnovcu
(Фото В.Ристић)
Bujanovac, Veliki Trnovac – Na šest kilometara od centra Bujanovca nalazi se selo Veliki Trnovac u kojem poodavno žive samo Albanci. Ima ih oko 6.000, te je ovo najveće selo u kome živi ova etnička manjina u Srbiji. Nekada su ovde živeli i Srbi i Romi, ali je proces iseljavanja učinio svoje. Ostala je crkva da podseća na pravoslavno stanovništvo koje je ovde nekada živelo.
Nedaleko od centra sela u kojem se nalaze dve džamije, nalazi se i crkva sa imenima cara Konstantina i carice Jelene. Ova pravoslavna svetinja godinama nema svog svakodnevnog paroha. Do sada se otvarala jednom godišnje, na praznik 3. juna, kada se obeležava hramovna slava.
Od početka etničkih sukoba 2000. godine, kada su pripadnici terorističke „Oslobodilačke vojske za Bujanovac, Preševo i Medveđu” (OVBPM) sa teritorije Kosova i Metohije koristili put preko sela Dobrosin za napade na pripadnike policije i vojske, crkva je bila zatvorena. Samo na dan kada se slave Sveti car Konstantin i carica Jelena crkvu su posećivali Srbi iz Bujanovca, Preševa i Vranja. Treba istaći i da Albanci iz Velikog Trnovca nikada nisu nasrnuli na ovu pravoslavnu svetinju.
Katanac sa zatarabljenog crkvenog dvorišta skinuli su majstori pred kraj ove zime, počinjući radove na dugo očekivanoj obnovi.
– Ova pravoslavna svetinja koja čuva istoriju Srba u Bujanovcu i Preševu. Verujem da ćemo 3. juna u novom ruhu dočekati vernike i da će ne malo zahtevni radovi do tada biti završeni – rekao je novinarima Dejan Stojanović, predsednik Crkvenog odbora u Bujanovcu, precizirajući da su u toku radovi na postavljanju novih pločica na podu u unutrašnjosti crkve.
– Uz Božiju pomoć i zahvaljujući ovogodišnjoj kumi Jeleni Mihajlović, advokatici iz Vranja sa kancelarijom u Bujanovcu koja je donirala sve keramičke pločice i neophodni građevinski materijal, kao i humanim majstorima keramičarima Saši Petrušijeviću i Nešku Cvetkoviću iz Žuželjice, koji su bez ikakve nadoknade obavili posao postavljanja, pod u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Velikom Trnovcu konačno će imati novi izgled – naveo je Stojanović, koji je zamenik predsednika SO Bujanovac.
Do hramovne slave ima još dosta vremena, a u Crkvenom odboru u Bujanovcu očekuju da će uz podršku donatora koji se javljaju kako bi dali svoj doprinos rekonstrukciji ove crkve završiti sve predviđene radove.
– Neophodno je da obnovimo i spoljašnost crkve, kao i da saniramo krov, da ne prokišnjava, kako ne bi bio uzaludan trud na postavljanju nove podne strukture unutar hrama. Očekujemo i podršku Eparhije vranjske i mitropolita Pahomija, kako bi ovaj poduhvat dobio kontinuitet koji je neophodan i kako crkva ne bi bila otvarana samo jednom godišnje – pojasnio je za „Politiku” Dejan Stanković, koji je i pokrenuo akciju obnove jedine crkve u Velikom Trnovcu.
Hram sa dugom tradicijom
Hram u Velikom Trnovcu potiče iz vremena Nemanjića. Porušen je 1878. godine, pre oslobođenja Vranja i ovog područja od osmanlijske okupacije. Crkva je obnovljena 1937. godine, kada je ovde živelo oko 5.000 Srba. Poslednji radovi na rekonstrukciji izvođeni su 1990. godine, kada počinje i okupljanje vernika za hramovnu slavu 3. juna.