Gruzija dovela u pitanje samu suštinu EU

Politika onlajn

18. 03. 2026. 17:50

Председник парламента Грузије Шалва Папуашвили - ФОТО (EPA/MARTIN DIVISEK)

TBILISI – U trenutku pojačanih političkih tenzija između Tbilisija i Brisela, predsednik parlamenta Gruzije Šalva Papuašvili izneo je ocenu da je ta zemlja „suosnivač“ Evrope, naglašavajući da evropski identitet ne treba svoditi na institucionalne okvire Evropske unije, već na mnogo širi civilizacijski i vrednosni prostor.

U svom godišnjem izveštaju Papuašvili je poručio da za Gruziju Evropa nije „geopolitički projekat ili unija birokrata“, već zajednica vrednosti i kulture čijem su oblikovanju, kako je naveo, doprineli i Gruzijci. „Gruzija je takođe deo Evrope kao njen suosnivač“, istakao je on, ukazujući na istorijsku i kulturnu ukorenjenost te zemlje u evropski prostor.

Istovremeno, Papuašvili je izrazio kritičan stav prema aktuelnom pravcu razvoja Evropske unije, ocenivši da se „današnja EU sve više udaljava od Evrope u čijem su stvaranju učestvovali i Gruzijci“. Ovakva formulacija ukazuje na produbljivanje jaza između zvaničnog Tbilisija i institucija u Briselu, posebno u kontekstu zastoja u procesu evropskih integracija.

Dodatno podižući ton, Papuašvili je ranije izneo i oštriju ocenu, tvrdeći da bi Evropska unija, kada bi imala priliku, „poslala tenkove u Gruziju da nametne demokratiju“, što je izjava koja odražava duboko nepoverenje dela gruzijskog političkog establišmenta prema zapadnim partnerima.

Slične poruke stižu i iz vrha vladajuće stranke „Gruzijski san – Demokratska Gruzija“. Generalni sekretar te partije i gradonačelnik Tbilisija Kaha Kaladze ocenio je da je zemlja, godinu dana nakon odbijanja zahteva za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, značajno učvrstila svoj suverenitet.

Prema njegovim rečima, Gruzija je u tom periodu „pokazala celom svetu da gruzijskoj državi ne treba mahati prstom“, naglasivši da Tbilisi nastoji da vodi samostalnu politiku, nezavisnu od spoljnih pritisaka.

Ove izjave svedoče o sve izraženijem zaokretu u političkom diskursu gruzijskih vlasti, koje, iako formalno ostaju opredeljene za evropski put, sve otvorenije dovode u pitanje način na koji se taj proces vodi, kao i odnos Evropske unije prema suverenitetu i unutrašnjim političkim odlukama zemlje.