Pred­sed­nik i pre­mi­jer vode bit­ku oko budućeg pravca Poljske

Vasilije Filipović

19. 03. 2026. 15:45

(EPA/Pawel Supernak)

Po­leg­zit, od­no­sno iz­la­zak Polj­ske iz Evrop­ske uni­je, da­nas je stvar­na pret­nja, bar pre­ma re­či­ma še­fa vla­de u Var­ša­vi Do­nal­da Tu­ska. Ve­ći­na stran­ke Pra­vo i prav­da (PiS), kao i po­je­di­ne dru­ge par­ti­je, po­dr­ža­li bi iz­la­zak, a pred­sed­nik Ka­rol Na­vroc­ki je nji­hov po­kro­vi­telj, sma­tra polj­ski pre­mi­jer. Nje­go­vu op­tu­žbu pra­ti tvrd­nja da Ru­si­ja, ame­rič­ki po­kret MA­GA i evrop­ska kraj­nja de­sni­ca, pred­vo­đe­na ma­đar­skim pre­mi­je­rom Vik­to­rom Or­ba­nom, po­ku­ša­va­ju da raz­o­re EU.

„Za Polj­sku bi to bi­la ka­ta­stro­fa. Uči­ni­ću sve da ih za­u­sta­vim”, na­pi­sao je Tusk na mre­ži „Iks” pro­šle ne­de­lje.

U sre­di­štu su­ko­ba na­la­zi se ve­to pred­sed­ni­ka Na­vroc­kog na kre­dit od 44 mi­li­jar­de evra iz pro­gra­ma EU „Ak­ci­ja bez­bed­no­sti za Evro­pu” (SA­FE). Pla­ni­ra­na sred­stva tre­ba­lo bi da bu­du usme­re­na u pro­tiv­va­zdu­ho­plov­nu od­bra­nu, teh­no­lo­gi­je za su­zbi­ja­nje dro­no­va, ja­ča­nje po­li­ci­je, gra­nič­ne kon­tro­le, ali i u sa­o­bra­ćaj­nu in­fra­struk­tu­ru. Iako su po­sla­ni­ci Sej­ma kra­jem fe­bru­a­ra da­li ze­le­no sve­tlo za za­du­ži­va­nje, Na­vroc­ki je „po­vu­kao ruč­nu” pro­šle ne­de­lje. Pre­ma nje­go­vom mi­šlje­nju, reč je o pro­gra­mu „ko­ji pod­ri­va polj­ski su­ve­re­ni­tet, ne­za­vi­snost, kao i eko­nom­sku i voj­nu bez­bed­nost”. PiS je ra­ni­je upo­zo­ra­vao da bi Bri­sel mo­gao da is­ko­ri­sti pla­ni­ra­ni me­ha­ni­zam nad­zo­ra nad tro­še­njem sred­sta­va ka­ko bi vr­šio pri­ti­sak na Var­ša­vu, dok je TV Re­pu­bli­ka, ko­ja po­dr­ža­va ovu stran­ku, još di­rekt­ni­je na­pa­la pro­gram uz po­ru­ku da pre­mi­jer Tusk po­ku­ša­va da na­to­va­ri Po­lja­ci­ma mi­li­jar­de evra du­ga pre­ma Ne­mač­koj, osla­nja­ju­ći se na an­ti­ne­mač­ke ste­re­o­ti­pe pri­sut­ne u de­lu polj­ske de­sni­ce. Iz nji­ho­vog ugla, ne­ma po­tre­be za kre­di­tom, jer je ove go­di­ne polj­ski bu­džet za od­bra­nu pre­ma­šio 4,8 od­sto BDP-a, či­me se Polj­ska već svr­sta­va me­đu ze­mlje NA­TO-a sa naj­vi­šim voj­nim iz­dva­ja­nji­ma.

Ali vla­da ne od­u­sta­je. Iz Tu­sko­vog ka­bi­ne­ta sa­op­šti­li su da će obez­be­di­ti da sred­stva iz SA­FE ipak stig­nu u Polj­sku, ma­kar pu­tem slo­že­ni­jih pro­ce­du­ra, ne­pre­ci­zi­ra­ju­ći na šta tač­no mi­sle. Iako pre­mi­jer pred­vo­di Gra­đan­sku plat­for­mu (PO), ko­ja za­jed­no sa part­ne­ri­ma ima ve­ći­nu u par­la­men­tu, to i da­lje ni­je do­volj­no da se nad­gla­sa ve­to še­fa dr­ža­ve. Za po­ni­šta­va­nje blo­ka­de, Tu­sko­vom ta­bo­ru po­treb­no je tri pe­ti­ne čla­no­va Sej­ma.

Spor oko kre­di­ta EU sa­mo je vrh le­de­nog bre­ga du­bljeg su­ko­ba o spolj­no­po­li­tič­kom kur­su Polj­ske. Dok Na­vroc­ki, ko­ji u Do­nal­du Tram­pu vi­di zve­zdu vo­di­lju, stra­hu­je da bli­ža in­te­gra­ci­ja s uni­jom ugro­ža­va na­ci­o­nal­ni su­ve­re­ni­tet, Tusk gu­ra ze­mlju ka još čvr­šćem po­ve­zi­va­nju s Bri­se­lom. Pro­šlog me­se­ca Na­vroc­ki je ta­ko­đe sta­vio ve­to i na za­kon ko­jim je tre­ba­lo da se pro­me­ni ime­no­va­nje su­di­ja, ključ­na tač­ka zbog ko­je je Var­ša­va do­bi­ja­la sank­ci­je iz Bri­se­la dok je PiS bio na vla­sti, i ti­me sto­pi­rao Tu­sko­ve obe­ća­ne pra­vo­sud­ne re­for­me. Iako su ne­ke ze­mlje uspe­va­le da funk­ci­o­ni­šu uz ko­ha­bi­ta­ci­ju še­fo­va dr­ža­ve i vla­de iz raz­li­či­tih po­li­tič­kih op­ci­ja, u Polj­skoj se to po­ka­zu­je iz­u­zet­no te­škim. Tu­skov pro­gram do­veo ga je u di­rek­tan su­kob sa pret­hod­nim pred­sed­ni­kom And­že­jom Du­dom, a za­stoj je do­dat­no po­gor­šan na­kon što je Du­da pro­šle go­di­ne za­me­njen još tvr­đim Na­vroc­kim.

Ipak, ka­ko sma­tra evro­po­sla­nik iz PiS-a Ja­cek Sa­ri­juš-Vol­ski, je­dan od glav­nih spolj­no­po­li­tič­kih sa­vet­ni­ka ak­tu­el­nog pred­sed­ni­ka, Tu­sko­va tvrd­nja o „po­leg­zi­tu” je pot­pu­na be­smi­sli­ca i po­ku­šaj za­stra­ši­va­nja bi­ra­ča pred par­la­men­tar­ne iz­bo­re na­red­ne go­di­ne.

„PiS i pred­sed­nik po­dr­ža­va­ju član­stvo Polj­ske u EU, ali uz su­ve­re­nu ulo­gu i na osno­vu osni­vač­kih ugo­vo­ra – bez ši­re­nja nad­le­žno­sti i uzur­pa­ci­je ovla­šće­nja ko­ja ni­su da­ta EU, s ci­ljem spre­ča­va­nja stva­ra­nja cen­tra­li­zo­va­ne evrop­ske su­per­dr­ža­ve”, do­dao je on.

S dru­ge stra­ne, go­di­ne skep­ti­ci­zma pre­ma Bri­se­lu mo­gu stvo­ri­ti za­mah za iz­la­zak, kao što se do­go­di­lo u Uje­di­nje­nom Kra­ljev­stvu.

„Mo­gu­će je da ovu te­mu uvo­de u jav­ni dis­kurs do­ne­kle ci­nič­no, po­sma­tra­ju­ći je is­klju­či­vo kroz sop­stve­ne po­li­tič­ke in­te­re­se, a ne za­to što za­i­sta že­le Po­leg­zit. Ali po­sle­di­ce mo­gu bi­ti ta­kve da to vi­še ne­će mo­ći da kon­tro­li­šu, i da Po­leg­zit poč­ne da od­re­đu­je po­li­tič­ku de­ba­tu u ši­rem smi­slu — ta­ko da kam­pa­nja 2027. bu­de u pot­pu­no­sti za­sno­va­na na pi­ta­nju da li ste za EU ili pro­tiv nje”, oce­ni­la je ana­li­ti­čar­ka Ana Mjer­žin­ska za „Po­li­ti­ko”.

Za sa­da, član­stvo u EU i da­lje je ve­o­ma po­pu­lar­no u Polj­skoj. Pre­ma is­tra­ži­va­nju CBOS-a, 82 od­sto sta­nov­ni­štva je za osta­nak nji­ho­ve ze­mlje u uni­ji. Ali to je ipak za 10 pro­ce­na­ta ma­nje ne­go 2002. go­di­ne.