Lukašenko uspešno balansira između Vašingtona i Moskve
Фото ЕПА
Ovih dana Belorusiju je posetio Džon Koul, specijalni predstavnik američkog predsednika Donalda Trampa, koga je u Dvorcu nezavisnosti u Minsku primio i razgovarao sa njim predsednik Aleksandar Lukašenko. Obavešteni izvori kažu da je susret protekao u prijateljskoj atmosferi, a predsednik Belorusije je podvukao da, iako nije potpuno saglasan sa američkim predsednikom, i dalje ostaje njegov pristalica i nastaviće da ga podržava. Sagovornici su razmenili mišljenja o odnosima dveju zemalja, međunarodnim pitanjima i sudbini, po rečima Lukašenka, takozvanih političkih zatvorenika, naglašavajući da pritvorenika sa takvom kvalifikacijom u Belorusiji nema.
Obavešteni izvori kažu da je Lukašenko „blistao od sreće” tokom susreta sa američkim zvaničnikom. Rekao mu je da izgleda „veoma bodro” iako nije direktno doputovao u Minsk, već je prethodno bio u poseti „kod svojih prijatelja”. Vreme je da sledeći put dođete pravo kod nas, rekao je Lukašenko. Beloruski predsednik je time aludirao na posetu Koula Litvaniji, gde mu je premijerka te zemlje Inga Ruginiene rekla da „režim Belorusije i dalje predstavlja pretnju Litvaniji, ali i celom regionu”.
Kako prenose mediji, Lukašenko je demantovao takvu tvrdnju i izrazio spremnost da sa partnerima razgovara ne samo o Ukrajini i Bliskom istoku nego o regionalnim i svim globalnim problemima.
„Smatram da će moja tačka gledišta o globalnim problemima, a posebno o Bliskom istoku, biti važna za vas pošto vi ratujete protiv naših prijatelja”, rekao je Lukašenko.
Dodao je da je, kao i uvek, spreman da otvoreno razgovara o ovoj i drugim temama.
Na primedbu Koula da li ima u vidu Iran, Lukašenko je odgovorio potvrdno rekavši da bi zaista želeo da njegovo gledište o tome prenese predsedniku Trampu.
„Bez obzira na, kako ja smatram, određene greške Sjedinjenih Država, ja sam pristalica vašeg predsednika”, rekao je Lukašenko.
Džon Koul je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da u vezi sa ratom koji, kako Lukašenko kaže, Amerika vodi protiv prijatelja Belorusije, veoma ceni mišljenje beloruskog predsednika. Obećao je da će o razgovoru sa Lukašenkom podrobno upoznati zvaničnike u Vašingtonu. Ali bilo bi mnogo bolje, kako je kazao, da se Tramp upozna sa stavovima Lukašenka u direktnom razgovoru sa njim. Koul smatra da postoji šansa da se dvojica predsednika lično sastanu i da se u Vašingtonu već razmatra mogućnost da Lukašenko poseti Sjedinjene Američke Države. Dodao je da Donald Tramp poštuje Lukašenka i da se prema njemu odnosi kao prema dobrom prijatelju i uvaženom lideru. Koul je takođe podsetio da je Vašington ukinuo neke sankcije prema Belorusiji. U Minsku se čuju glasovi da bi Lukašenko mogao prisustvovati jednom od sastanaka Odbora za mir osnovanog na inicijativu američkog predsednika. Na obe strane se čuju mišljenja da bi u skorije vreme Tramp i Lukašenko mogli da razgovaraju telefonom.
Posmatračima i analitičarima bilo je jasno da je američki zvaničnik bio zainteresovan za sudbinu opozicionih lidera koji se nalaze u zatvorima. Lukašenko demantuje takve optužbe na Zapadu i kaže da su to takozvani politički zatvorenici. Dve strane će o ovoj temi nastaviti razgovore.
U međuvremenu, Lukašenko je izjavio da Minsk priprema „veliki sporazum” sa Vašingtonom, koji bi uključio široki krug pitanja od obostranog interesa, uključujući jačanje bilateralne saradnje i oslobađanje određenog broja zatvorenika, na čemu insistiraju zapadne zemlje. Kako pišu beloruski mediji, Lukašenko je izjavio da je Minsk spreman za jedan takav sporazum, da je naznačio svoje interese i predao ih američkoj strani. Ponovio je da to nisu politički zatvorenici jer se takva kvalifikacija ne nalazi u beloruskom zakonodavstvu. Na dnevnom redu je, objasnio je beloruski predsednik, i obnavljanje rada američke ambasade u Minsku, kao i tema nuklearnog materijala kojim Belorusija raspolaže i koji je pod kontrolom. „To je od interesa za naše partnere u vezi sa neširenjem nuklearnog oružja”, konstatovao je Lukašenko.
Analitičari ocenjuju da je sve to potvrda otopljavanja odnosa između Vašingtona i Minska, što može da bude i od šireg međunarodnog značaja. Treba, naime, podsetiti da je Belorusija dugogodišnji pouzdani partner i saveznik Rusije, da su dve zemlje potpisale Ugovor o zajednici država Rusije i Belorusije, da zajednički planiraju odbranu, da tesno sarađuju na međunarodnom planu, da je ekonomska i druga bilateralna saradnja na visokom nivou, da su predsednici dve zemlje – Lukašenko i Putin – uspostavili veoma bliske prijateljske lične odnose i da ne postoje nikakvi nagoveštaji da bi otopljavanje odnosa između Minska i Vašingtona moglo da utiče ili poremeti odnose Moskve i Minska. To otopljavanje bi se pre moglo shvatiti kao pozitivna činjenica u vreme kada se u svetu vode ratovi i kada se čovečanstvo nalazi pred globalnom katastrofom.