Ruka, muka i nauka: priča o ljudima iza predmeta

Aleksandra Kurteš

24. 03. 2026. 23:10

Отварање поставке аутора Марка Стојановића (Фото:: Ивана Масниковић Антић)

Da se kulturno nasleđe može na zanimljiv način približiti savremenom posetiocu potvrđuje izložba „Ruka, muka i nauka” koja je otvorena u Etnografskom muzeju. Autor postavke je Marko Stojanović, muzejski savetnik, koji ovom izložbenom građom donosi višeslojnu priču o narodnoj kulturi u periodu socijalizma. On kaže da je ovo oživljena priča o ljudima iza predmeta, jer osim što se bavi predmetima, izložba se pre svega bavi ljudima, njihovim radom, znanjem, svakodnevicom i vrednostima koje su oblikovale čitave generacije. To je važno u brzom životnim ritmu, kada se prošlost često svodi na kratka sećanja i zaboravljene predmete.

Uz autentična svedočanstva, muzejske artefakte i savremene tehnološke interpretacije, uključujući oživljene fotografije uz pomoć moderne tehnologije, posetioci obilazeći postavku mogu da dožive prošlost na neposredan i emotivan način.

Muzejski savetnik Marko Stojanović, kao autor ističe da je osnovna namera postavke  bila da se napusti klasičan deskriptivni muzeološki pristup i da se težište pomeri sa samog predmeta na čoveka kao nosioca kulture, znanja i prakse.

–Ova izložba nije nastala s ciljem da se predmeti predstave kao izolovani muzejski eksponati, već kao materijalni tragovi složenih životnih i radnih praksi. Svaki alat, svaki predmet i svaki tehnički sistem nosi u sebi slojeve znanja, iskustva i socijalnih odnosa koji su ga proizveli i koristili. Upravo ti slojevi danas su često nevidljivi, iako su duboko utemeljeni u savremenom kulturnom identitetu – naveo je Stojanović. On dodaje da izložba nastoji da interpretira procese duboke društvene transformacije koji su obeležili drugu polovinu 20. veka, pre svega kroz prizmu svakodnevnog života i radnih praksi.

–Period intenzivne industrijalizacije, urbanizacije i socijalističke modernizacije doneo je strukturne promene u organizaciji rada, u oblicima porodičnog života i u sistemu vrednosti. Ruralni načini privređivanja postepeno ustupaju mesto industrijskom i mehanizovanom radu, što dovodi do transformacije ne samo ekonomskih odnosa, već i čitavog sistema svakodnevice. Cilj izložbe je da te procese prikaže kroz iskustvene narative i materijalnu kulturu, a ne isključivo kroz faktografski ili hronološki pristup – objasnio je autor Stojanović.

Poseban značaj izložbe, prema njegovim rečima, ogleda se u njenoj interpretativnoj ulozi u nastojanju da kulturno nasleđe učini komunikativnim, razumljivim i relevantnim savremenom posetiocu.

–Ova izložba je važna jer kulturno nasleđe tretira kao dinamičan proces, a ne kao zatvorenu prošlost. Ona nas podseća da se identitet ne formira samo u sadašnjosti, već i kroz kontinuitet znanja, veština i životnih obrazaca koji se prenose kroz generacije. Razumevanje tih procesa omogućava i dublje razumevanje savremenog društva – kaže muzejski savetnik Marko Stojanović, posebno naglašavajući međugeneracijski aspekt izložbe, koji se ogleda u različitim nivoima recepcije publike.

–Stariji posetioci na izložbi prepoznaju elemente sopstvenog životnog i radnog iskustva, dok mlađa publika prvi put dolazi u kontakt sa jednim modelom svakodnevice koji više ne postoji u svom izvornom obliku, ali je strukturno važan za razumevanje savremenih društvenih odnosa. Upravo u tom dijalogu između iskustva i otkrivanja nastaje ključna edukativna vrednost izložbe – navodi autor Stojanović. Prema njegovim rečima, izložba je koncepcijski osmišljena tako da posetioci ne budu pasivni posmatrači, već aktivni učesnici u procesu interpretacije.

–Cilj je bio da se omogući interaktivni i refleksivni odnos prema materijalu izložbe, kako bi posetioci zahvaljujući sopstvenom iskustvo i prepoznavanju gradili značenje. U tom smislu, izložba funkcioniše kao prostor dijaloga između prošlosti i sadašnjosti – ocenio je Stojanović.

Posebna pažnja posvećena je najmlađoj publici, jer su za njih pripremljeni obrazovni i interaktivni sadržaji koji omogućavaju razumevanje tradicionalnih alata, tehnika i radnih procesa.

–Ovom izložbom nastojimo da vratimo dostojanstvo znanju, radu i veštinama običnih ljudi, ukazujući da su upravo te kategorije temelji na kojima počiva savremeno društvo –zaključio je autor postavke Marko Stojanović, muzejski savetnik.

Izložba „Ruka, muka i nauka” biće otvorena do  prilika je da publiku da u susretu sa prošlošću bolje razume sadašnjost i ljude koji su je oblikovali.