U verskim sukobima demoliran hrišćanski grad
FOTO EPA/AHMAD FALLAHA
Rasprava između dvojice muškaraca u hrišćanskom gradu u centralnoj Siriji dovela je do sukoba verskih grupa u kojima su oštećene kuće, prodavnice i automobili.
Sukobi su podsetili na versko nasilje koje je usledilo posle pada dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada pre dve godine. ;Napadi u većinsom hrišćanskom gradu Sukajlabijahu u provinciji Hama najnoviji su koji pogađaju članove sirijske hrišćanske manjine, od kojih su mogi napustili zemlju od početka sukoba pre 15 godina, u kojima je poginulo pola miliona ljudi i stanovništvo ostalo duboko podeljeno.
Za sada nema izveštaja o mogućim nastradalim u napadima koji su trajali do danas, do ranih jutarnjih sati i u kojima su desetine muškaraca na motociklima iz susednog sunitskog grada Kalat al Madika napali hrišćane i demolirali njihove prodavnice, domove i kola.
Jedan meštanin je rekao da je svađa između dvojice muškaraca, jednog iz Sukajlabijaha i drugog iz Kalat al Madika dovela do toga da destine muškaraca iz sunitskog grada upadnu u tu oblast i napadnu hrišćane.
Vladine snage dovele su pojačanja u Sukajlabijah i smirile nasilje. Stotine meštana danas je izašlo na ulice tog grada tražeći odgovornost i proglašavajući štrajk dok se počinioci ne kazne.
Od pada Asada u decembru 2024. godine članovi zajednica Alavit, Druza i hrišćanskih manjina su na meti napada naoružanih ljudi vernih novim islamističkim vlastima zemlje. Stotine ljudi je ubijeno, uključujući Alavite u priobalnoj sirijskoj oblasti u martu prošle godine i Druza u južnoj provinciji Sveida u julu.
Vlada privremenog sirijskog predsednika Ahmada al Šare osudila je napade na manjine, ali mnogi optužuju nju da okreće glavu, ili da nije sposobna da kontroliše naoružane grupe.
Tokom sukoba u Siriji koji je počeo 2011. godine Sukajlabijah su držale snage verne Asadu dok su Kalat al Madih držale pobunjeničke grupe koje su na kraju svrgnule Asada. ;
Bes raste među mnogim Sirijcima od kada su vlasti zemlje zabranile konzumiranje alkohola u glavnom gradu Damasku. Zabrana pogađa hrišćanske četvrti Damaska koje su poznate po svojim restoranima i pabovima.
Hrišćani čine oko 10 odsto sirijske predratne populacije od 23 miliona. Oni su uživali slobodu veroispovsti pod Asadovom vladom i držali neka visoka mesta u vladi. Na početku su mnogi hrišćani bili spremni da daju novim vlastima šansu, ali se situacija pogoršala u junu kada je u samoubilačkom bombaškom napadu u crkvi kod Damaska ubijeno 25 ljudi, a desetine su ranjene. ;