Ko su vodeći demonteri vladavine prava u EU
Томпсонов концерт у Загребу ( Фото ЕПА/А.Б.)
Stubovi demokratije na kojima počiva Evropska unija sve više popuštaju. Vlade u pet članica EU „dosledno i namerno” narušavaju vladavinu prava dok se demokratski standardi pogoršavaju u još šest zemalja među kojima su osnivači unije, zemlje koje su donedavno bile uzor mnogima u svetu, upozorila je vodeća evropska grupa za građanske slobode.
Na osnovu prikupljenih dokaza više od 40 nevladinih organizacija u 22 država, Unija za građanske slobode za Evropu Libertis je vlade u Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Italiji i Slovačkoj označila kao glavne „demontažere”, koje aktivno slabe vladavinu prava. Izveštaj grupe za 2026. godinu, koji je juče objavljen, navodi da je vladavina prava u Slovačkoj nazadovala u svim oblastima – pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i kontroli i ravnoteži civilnog društva pod populističkom vladom Roberta Fica.
Stanje vladavine prava je prilično sumorno i u Bugarskoj, dok Mađarska koja je uoči sudbonosnih izbora 12. aprila na kojima u Briselu otvoreno navijaju da Viktor Orban posle 16 godine ode s vlasti u „posebnoj kategoriji”. Po oceni Libertisa, Budimpešta nastavlja da „sprovodi sve regresivnije zakone i politike bez znakova promene”.
Hrvatska nije pala tako nisko kao Mađarska, ali je u izveštaju, ipak, označena kao država koja sistematski urušava demokratske standarde u mnogim oblastima. Svrstana u grupu zemalja koje urušavaju vladavinu prava, Hrvatska kao „most” između zapadnog Balkana i EU šalje negativan signal susednim zemljama koje su na evropskom putu.
Kao primer nazadovanja u vladavini prava izveštaj ističe slučajeve sve raširenije javne upotrebe zabranjenog ustaškog pozdrava „za dom spremni” i prisustvo ministara i zastupnika sabora na koncertu Marko Perkovića Tompsona koji veliča profašističke vrednosti Nezavisne Države Hrvatske.
„Uprkos ponovljenim činjenicama da je pozdrav neustavan, niži sudovi su počeli da oslobađaju pojedince zbog skandiranja, često pozivajući se na neobavezujuće političke dokumente ili nepostojeće zakonske izuzetke. Ova sudska praksa, zajedno sa političkom podrškom, doprinela je umanjivanju i relativizaciji pozdrava „za dom spremni” u javnom diskursu”, konstatuje se u delu izveštaja koji se odnosi na Hrvatsku.
U izveštaju za 2026. godinu se ukazuje i na primer Italije u kojoj je usvojen veoma restriktivan dekret o bezbednosti kojim se kriminalizuje blokada puteva i drugi oblici građanske neposlušnosti, a policiji daju veća ovlašćenja. Libertis posebno ukazuje ne samo na nedostatak napretka u oblasti pravosuđa u mnogima članicama EU već i na novi opasan trend – sve kritičniji pa čak neprijateljski politički diskurs prema pravosuđu i institucijama za odbranu ljudskih prava.
U izveštaju na više od 800 strana Libertis je prepoznao da situacija sa vladavinom prava nije baš najbolja ni u „starim” demokratijama. Iako imaju jaku demokratsku tradiciju Belgija, Danska, Francuska, Nemačka i Švedska su označeni kao „klizači”. Reč je o zemljama kod kojih je zabeleženo opadanje vladavine prava u pojedinim oblastima. Ali, kako se ocenjuje, erozija, ipak, nije zahvatila sve sfere društva.
U trećoj grupi su takozvane stagnirajuće demokratije. U ovim članicama EU među kojima su Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litvanija, Holandija, Rumunija i Španija uslovi vladavine prava nisu ni poboljšavali ni pogoršavali. Libertis je u ovu kategoriju svrstao i Poljsku, u kojoj, po oceni nevladinih organizacija, premijer Donald Tusk pokušava da obnovi ključne elemente vladavine prava, poput nezavisnog sudstva, koje je ukinula bivša vlada Prava i pravde (PiS), ali ga na putu predsedničkim vetom ometa desničarski čelnik države Karol Navrocki.
U izveštaju se takođe navodi da su mehanizmi EU za rešavanje erozije vladavine prava uglavnom neefikasni, pri čemu većina država članica nije uspela da pretvori smernice u opipljive akcije uprkos nekoliko godina preporuka Evropske komisije. Utvrđeno je da je 93 odsto svih preporuka u izveštaju Evropske komisije o vladavini prava za 2025. godinu zapravo ponavljanje istih formulacija iz prethodnih godina.
Od 100 preporuka „evropske vlade” Ursule fon der Lajen, koje je procenila Unija za građanske slobode kod 61 je uočen takozvani nulti napredak, dok se kod 13 stanje pogoršalo. Nakon sedmogodišnjeg praćenja briselskih preporuka i saveta članicama, nalazi Libertisa otkrivaju „ne samo nazadovanje već i kontinuirane i namerne napore da se potkopa vladavina prava. Kako kaže Ilina Nešikj, izvršna direktorka organizacije Libertis, ponavljanje preporuka bez smislenog praćenja neće preokrenuti nabolje situaciju u vladavini prava.