Ko su vodeći demonteri vladavine prava u EU

Milenko Pešić

31. 03. 2026. 15:00

Томпсонов концерт у Загребу ( Фото ЕПА/А.Б.)

Stu­bo­vi de­mo­kra­ti­je na ko­ji­ma po­či­va Evrop­ska uni­ja sve vi­še po­pu­šta­ju. Vla­de u pet čla­ni­ca EU „do­sled­no i na­mer­no” na­ru­ša­va­ju vla­da­vi­nu pra­va dok se de­mo­krat­ski stan­dar­di po­gor­ša­va­ju u još šest ze­ma­lja me­đu ko­ji­ma su osni­va­či uni­je, ze­mlje ko­je su do­ne­dav­no bi­le uzor mnogima u sve­tu, upo­zo­ri­la je vo­de­ća evrop­ska gru­pa za gra­đan­ske slo­bo­de.

Na osno­vu pri­ku­plje­nih do­ka­za vi­še od 40 ne­vla­di­nih or­ga­ni­za­ci­ja u 22 dr­ža­va, Uni­ja za gra­đan­ske slo­bo­de za Evro­pu Li­ber­tis je vla­de u Bu­gar­skoj, Hr­vat­skoj, Ma­đar­skoj, Ita­li­ji i Slo­vač­koj ozna­či­la kao glav­ne „de­mon­ta­že­re”, ko­je ak­tiv­no sla­be vla­da­vi­nu pra­va. Iz­ve­štaj gru­pe za 2026. go­di­nu, ko­ji je ju­če ob­ja­vljen, na­vo­di da je vla­da­vi­na pra­va u Slo­vač­koj na­za­do­va­la u svim obla­sti­ma – pra­vo­su­đu, bor­bi pro­tiv ko­rup­ci­je, slo­bo­di me­di­ja i kon­tro­li i rav­no­te­ži ci­vil­nog dru­štva pod po­pu­li­stič­kom vla­dom Ro­ber­ta Fi­ca.

Sta­nje vla­da­vi­ne pra­va je pri­lič­no su­mor­no i u Bu­gar­skoj, dok Ma­đar­ska ko­ja je uoči sud­bo­no­snih iz­bo­ra 12. apri­la na ko­ji­ma u Bri­se­lu otvo­re­no na­vi­ja­ju da Vik­tor Or­ban po­sle 16 go­di­ne ode s vla­sti u „po­seb­noj ka­te­go­ri­ji”. Po oce­ni Li­ber­ti­sa, Bu­dim­pe­šta na­sta­vlja da „spro­vo­di sve re­gre­siv­ni­je za­ko­ne i po­li­ti­ke bez zna­ko­va pro­me­ne”.

Hr­vat­ska ni­je pa­la ta­ko ni­sko kao Ma­đar­ska, ali je u iz­ve­šta­ju, ipak, ozna­če­na kao dr­ža­va ko­ja si­ste­mat­ski uru­ša­va de­mo­krat­ske stan­dar­de u mno­gim obla­sti­ma. Svr­sta­na u gru­pu ze­ma­lja ko­je uru­ša­va­ju vla­da­vi­nu pra­va, Hr­vat­ska kao „most” iz­me­đu za­pad­nog Bal­ka­na i EU ša­lje ne­ga­ti­van sig­nal su­sed­nim ze­mlja­ma ko­je su na evrop­skom pu­tu.

Kao pri­mer na­za­do­va­nja u vla­da­vi­ni pra­va iz­ve­štaj is­ti­če slu­ča­je­ve sve ra­ši­re­ni­je jav­ne upo­tre­be za­bra­nje­nog usta­škog po­zdra­va „za dom sprem­ni” i pri­su­stvo mi­ni­sta­ra i za­stup­ni­ka sa­bo­ra na kon­cer­tu Mar­ko Per­ko­vi­ća Tomp­so­na ko­ji ve­li­ča pro­fa­ši­stič­ke vred­no­sti Ne­za­vi­sne Dr­ža­ve Hr­vat­ske.

„Upr­kos po­no­vlje­nim či­nje­ni­ca­ma da je po­zdrav ne­u­sta­van, ni­ži su­do­vi su po­če­li da oslo­ba­đa­ju po­je­din­ce zbog skan­di­ra­nja, če­sto po­zi­va­ju­ći se na neo­ba­ve­zu­ju­će po­li­tič­ke do­ku­men­te ili ne­po­sto­je­će za­kon­ske iz­u­zet­ke. Ova sud­ska prak­sa, za­jed­no sa po­li­tič­kom po­dr­škom, do­pri­ne­la je uma­nji­va­nju i re­la­ti­vi­za­ci­ji po­zdra­va „za dom sprem­ni” u jav­nom dis­kur­su”, kon­sta­tu­je se u de­lu iz­ve­šta­ja ko­ji se od­no­si na Hr­vat­sku. 

U iz­ve­šta­ju za 2026. go­di­nu se uka­zu­je i na pri­mer Ita­li­je u ko­joj je usvo­jen ve­o­ma re­strik­ti­van de­kret o bez­bed­no­sti ko­jim se kri­mi­na­li­zu­je blo­ka­da pu­te­va i dru­gi ob­li­ci gra­đan­ske ne­po­slu­šno­sti, a po­li­ci­ji da­ju ve­ća ovla­šće­nja. Li­ber­tis po­seb­no uka­zu­je ne sa­mo na ne­do­sta­tak na­pret­ka u obla­sti pra­vo­su­đa u mno­gi­ma čla­ni­ca­ma EU već i na no­vi opa­san trend – sve kri­tič­ni­ji pa čak ne­pri­ja­telj­ski po­li­tič­ki dis­kurs pre­ma pra­vo­su­đu i in­sti­tu­ci­ja­ma za od­bra­nu ljud­skih pra­va.

U iz­ve­šta­ju na vi­še od 800 stra­na Li­ber­tis je pre­po­znao da si­tu­a­ci­ja sa vla­da­vi­nom pra­va ni­je baš naj­bo­lja ni u „sta­rim” de­mo­kra­ti­ja­ma. Iako ima­ju ja­ku de­mo­krat­sku tra­di­ci­ju Bel­gi­ja, Dan­ska, Fran­cu­ska, Ne­mač­ka i Šved­ska su ozna­če­ni kao „kli­za­či”. Reč je o ze­mlja­ma kod ko­jih je za­be­le­že­no opa­da­nje vla­da­vi­ne pra­va u po­je­di­nim obla­sti­ma. Ali, ka­ko se oce­nju­je, ero­zi­ja, ipak, ni­je za­hva­ti­la sve sfe­re dru­štva.   

U tre­ćoj gru­pi su ta­ko­zva­ne stag­ni­ra­ju­će de­mo­kra­ti­je. U ovim čla­ni­ca­ma EU me­đu ko­ji­ma su Če­ška, Esto­ni­ja, Grč­ka, Ir­ska, Li­tva­ni­ja, Ho­lan­di­ja, Ru­mu­ni­ja i Špa­ni­ja uslo­vi vla­da­vi­ne pra­va ni­su ni po­bolj­ša­va­li ni po­gor­ša­va­li. Li­ber­tis je u ovu ka­te­go­ri­ju svr­stao i Polj­sku, u ko­joj, po oce­ni ne­vla­di­nih or­ga­ni­za­ci­ja, pre­mi­jer Do­nald Tusk po­ku­ša­va da ob­no­vi ključ­ne ele­men­te vla­da­vi­ne pra­va, po­put ne­za­vi­snog sud­stva, ko­je je uki­nu­la biv­ša vla­da Pra­va i prav­de (PiS), ali ga na pu­tu pred­sed­nič­kim ve­tom ome­ta de­sni­čar­ski čel­nik dr­ža­ve Ka­rol Na­vroc­ki.

U iz­ve­šta­ju se ta­ko­đe na­vo­di da su me­ha­ni­zmi EU za re­ša­va­nje ero­zi­je vla­da­vi­ne pra­va uglav­nom ne­e­fi­ka­sni, pri če­mu ve­ći­na dr­ža­va čla­ni­ca ni­je us­pe­la da pre­tvo­ri smer­ni­ce u opi­plji­ve ak­ci­je upr­kos ne­ko­li­ko go­di­na pre­po­ru­ka Evrop­ske ko­mi­si­je. Utvr­đe­no je da je 93 od­sto svih pre­po­ru­ka u iz­ve­šta­ju Evrop­ske ko­mi­si­je o vla­da­vi­ni pra­va za 2025. go­di­nu za­pra­vo po­na­vlja­nje istih for­mu­la­ci­ja iz pret­hod­nih go­di­na.

Od 100 pre­po­ru­ka „evrop­ske vla­de” Ur­su­le fon der La­jen, ko­je je pro­ce­ni­la Uni­ja za gra­đan­ske slo­bo­de kod 61 je uočen ta­ko­zva­ni nul­ti na­pre­dak, dok se kod 13 sta­nje po­gor­ša­lo. Na­kon sed­mo­go­di­šnjeg pra­će­nja bri­sel­skih pre­po­ru­ka i sa­ve­ta čla­ni­ca­ma, na­la­zi Li­ber­ti­sa ot­kri­va­ju „ne sa­mo na­za­do­va­nje već i kon­ti­nu­i­ra­ne i na­mer­ne na­po­re da se pot­ko­pa vla­da­vi­na pra­va. Ka­ko ka­že Ili­na Ne­šikj, iz­vr­šna di­rek­tor­ka or­ga­ni­za­ci­je Li­ber­tis, po­na­vlja­nje pre­po­ru­ka bez smi­sle­nog pra­će­nja ne­će pre­o­kre­nu­ti na­bo­lje si­tu­a­ci­ju u vla­da­vi­ni pra­va.