Još bez mosta do tvrđave Maglič
(Фото М.Д.)
Kraljevo – „Sredstva za most preko Ibra prema srednjovekovnoj tvrđavi Maglič obezbeđena su i radovi će uskoro početi. Inače, na nivou Vlade Srbije pripremaju se projekti, pa će, kada se taj novi most pređe, na poljani biti podignuto i etno-selo, otvoren restoran u bunkeru pokraj pruge, postavljen panoramski lift do same tvrđave, a dole parking-prostor…”
Ovo je najava lokalnih vlasti koju je za medije saopštio dr Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva, još krajem 2022. godine, tri godine od pada starog mosta u reku. Po tadašnjim planovima za projektovanje i gradnju mosta i etno-sela Ministarstvo građevinarstva trebalo je da izdvoji 451 milion dinara, a Grad Kraljevo 24 miliona dinara.
Prema projektu koji je naručen i sačinjen od ovdašnje turističke organizacije, najavljena je gradnja ćuprije preko Ibra ka tvrđavi Maglič dužine 70 metara, a širine 1,3 metra.
Kraljevačka firma „Amiga”, čiji je vlasnik Miroslav Tlačinac, trebalo je da most sagradi za dva meseca po ceni od 15 miliona dinara. Čak su na buduće gradilište bile dopremljene i mašine, ali se od tog posla odustalo, zbog navodno lošeg projekta.
Bilo je tu još najava projektovanja i gradnje.
Istina, u razgovoru sa Slavišom Čamagićem, odgovornim urbanistom u kraljevačkoj Direkciji za urbanizam i izgradnju, doznajemo da je u ovoj ustanovi sačinjen novi projektni zadatak u kojem se zahteva projektovanje mosta sa pasarelom dužine 142 metra, a 4,5 metara iznad postojeće magistrale.
U tom aktu se kaže da bi budući projekat morao da bude u skladu sa prostornim planom područja u kojem se predviđa izmeštanje sadašnje magistrale, izgradnja hidroelektrane na Ibru i u skladu sa budućim izgledom ambijenta i, naravno, pravilima struke.
Namera je da se izrada projekta poveri budućem izvođaču radova.
Kada će to biti, da li onaj obećani novac iz državne kase od pre tri godine još postoji i kada će radovi početi, niko iz lokalne vlasti nije znao da kaže ni nama ni odbornicima na poslednjoj sednici gradske skupštine.
Po svemu sudeći, da tvrđava ne bi bila baš „neosvojiva”, uporne turiste skelom, kao davnih godina preko Ibra, prevoze volonteri, članovi Udruženja „Maglič grad”.
Tako, zbog podužeg raskoraka između obećanog i ostvarenog, sve se učestalije nameće i pitanje: kako li su gore i koliko dugo samu tvrđavu gradili podanici kralja Uroša Prvog Nemanjića u 13. veku za odbranu okolnih manastira od najezde varvara?
Shodno legendi građena je po naredbi Jerine, žene despota Đurđa Brankovića. Zato se ona u narodu još i naziva Jerininim gradom, ograđena je sa 270 metara bedema i sa osam kula. Unutra su ostaci palate, crkve, bunara, a Ibar su tada, kako se ovde veruje, dobronamernici kao i danas prelazili nekim plovilom.