SPC danas slavi Lazarevu subotu ‒ Vrbicu

Jovana Milovanović

04. 04. 2026. 07:00

Икона (Фото СПЦ)

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Lazarevu subotu ‒ Vrbicu. Ovaj praznik spada u pokretne praznike i obeležava se dan uoči praznika Cveti i u crkvenom kalendaru upisan podeljanim slovom.

Lazarevo vaskrsnuće opisano je u „Bibliji” u Jevanđelju po Jovanu. Smatra se poslednjim Hristovim čudom u kome se ogleda pobeda života nad smrću i osnovom novozavetne vere. Lazar je bio Hristov savremenik i prijatelj koji je sa sestrama Martom i Marijom živeo u selu Vitaniji kod Jerusalima. Kada je Hristos saznao da je njegov prijatelj teško bolestan, krenuo je u Judeju, svestan da se njegovi neprijatelji spremaju da ga zarobe i ubiju. Međutim, stigao je četiri dana posle Lazareve smrti i zatekao Martu i Mariju u dubokoj žalosti. Zatražio im je da ga odvedu pred prijateljev grob, a u to vreme pokojnici su se ostavljali u pećinama i otvorima u stenama čiji ulaz se zatvarao velikim stenama. Kada su stigli, rekao je da uklone stenu i pozvao Lazara da izađe napolje. Obavijen belim platnom, Lazar je izašao iz pećine, a njegovo vaskrsnuće Isus je obrazložio rečima: „Ako veruješ, videćeš slavu Božju.”

Praznik dečje radosti i tradicije

Vrbica, jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, okuplja vernike širom zemlje u duhu tradicije i porodičnog zajedništva. U hramovima praznično popodne proteći će u znaku večernjeg bogosluženja i osvećenja mladih, tek olistalih vrbovih grančica, koje simbolizuju život i obnovu.

Centralni deo svečanosti obeležiće trokratni ophod oko hramova, predvođen sveštenstvom uz crkvene barjake, ripide i čirake, praćen pojanjem tropara Lazareve subote. Nakon osvećenja, vernici vrbove grančice nose svojim domovima, gde će, prema običaju, krasiti porodične ikone.

Ipak, posebnu draž ovom danu dalo je u prisustvu najmlađih, čime Vrbica potvrđuje epitet „dečjeg praznika”. Hramovi će biti ispunjeni grajom mališana koji će, svečano obučeni, sa roditeljima stići u crkvene porte. Posebnu pažnju uvek privlači običaj nošenja zvončića vezanih za srpsku trobojku. Ovi zvučni simboli, koje roditelji tradicionalno stavljaju oko vrata svojoj deci, pretvaraju crkvena dvorišta u pozornicu veselja.