Da li Tramp putuje u Kinu kad završi rat sa Iranom
(ЕPA/Yonhap South Korea)
Teško je prognozirati pod kojim uslovima će se završiti rat koji su SAD i Izrael poveli protiv Irana, ali se možda može pretpostaviti kada bi oružje moglo utihnuti. Odgovor kada bi sukob u Persijskom zalivu mogao da se završi posredno je otkrio Donald Tramp, najavljujući novi datum posete Kini – 14. i 15. maj.
Američki predsednik je prema prvobitnom planu trebalo da putuje za Peking sledeće nedelje, ali su američko-izraelski vazdušni napadi na Islamsku Republiku i odmazda Teherana na ciljeve SAD u regionu pomrsili te planove. Predsednik Donald Tramp je odložio susret sa Si Đinpingom dok je istovremeno vršio pritisak na Peking i saveznike u NATO-u da pošalju ratne brodove kako bi pomogli Americi da ponovo otvore Ormuski moreuz. Odlaganjem posete Tramp je doveo u pitanje stabilizaciju odnosa između dve najveće svetske ekonomije posle carinskog rata koji je Vašington poveo protiv Pekinga.
Američki predsednik je poslednji put bio u Kini 2017. godine, a dvojica lidera su se poslednji put srela u četiri oka u vazduhoplovnoj bazi u Busanu u Južnoj Koreji. Sastanak na marginama skupa Azijsko-pacifičke ekonomska saradnje (APEK) na kojem su lideri dve supersile dogovorili privremeno trgovinsko primirje trajao je oko 100 minuta.
Na svojoj mreži „Trut soušal” Tramp je najavio da će u ovoj godini ugostiti u uzvratnoj poseti Sija, „veoma poštovanog predsednika Kine”: „Naši predstavnici završavaju pripreme za ove istorijske posete. Veoma se radujem što ću provesti vreme sa predsednikom Sijem u onome što će, siguran sam, biti monumentalni događaj.”
Na pitanje da li samit Si–Tramp zavisi od završetka američko-izraelskog rata protiv Irana, portparolka Bele kuće Ketrin Livit je izjavila da su Tramp i Si razgovarali o pomeranju sastanka, dodajući da je kineski lider razumeo da je „veoma važno” da predsednik ostane u SAD „tokom ovih borbenih operacija”.
Odgovarajući na dodatno pitanje da li će se rat mogao da se završi na vreme kako bi predsednik otputovao u Kinu, Livit je rekla: „Oduvek smo procenjivali otprilike četiri do šest nedelja. Tako da možete to izračunati.”
Kineska ambasada Vašingtonu je saopštila da nema informacije o poseti. Peking obično daje detalje o rasporedu Si Đinpinga samo nekoliko dana unapred.
Ali dugo planirano putovanje Trampa i širi napori Vašingtona da resetuje odnose u Azijsko-pacifičkom regionu više puta su bili prestizali događaji koji su dodatno komplikovali američko-kineske odnose. U februaru je Vrhovni sud ograničio ovlašćenja američkog predsednika da uvodi carine, što je polazna tačka moći za Trampa u pregovorima sa trećim najvećim trgovinskim partnerom SAD. Zatim pokretanje vazdušne ofanzive zajedno sa Izraelom protiv Irana 28. februara dovelo je do nove napetosti SAD sa Kinom, koja je glavni kupac nafte.
Džeremi Čen, viši analitičar u konsultantskoj kući „Evroazija grupa” sa sedištem u Njujorku, nije iznenađen ploaniranjem novog datuma samita na vrhu, ali dodaje da će ovog puta Peking biti malo oprezniji s obzirom na to da rat u Iranu ne pokazuje znake usporavanja.
„Tramp mora uskoro da ode u Kinu ako se zaista nada da će ugostiti Sija u Vašingtonu kasnije ove godine”, kaže Čen za „Saut Čajna morning post”. U suprotnom, ako bi došlo do novog pomeranja datuma, ova godina će biti izgubljena za popravljanje odnosa.
Dvodnevno putovanje će biti mešavina raskošne pompe koje su postale karakteristika Trampovih putovanja u inostranstvo i tvrdokorne diplomatije. Iako bi dve strane mogle da u Pekingu postignu sporazume o trgovini poljoprivrednim proizvodima i delovima za avione, očekuje se da će razgovarati i o dubokim napetostima kada je reč o Tajvanu, u čemu se očekuje mali napredak. Tramp je dramatično povećao prodaju američkog oružja samoupravnom ostrvu tokom svog drugog mandata. Ovi potezi su razljutili Peking, koji smatra ostrvo svojom teritorijom.
Tramp i Si će verovatno razgovarati i o novom balansu moći u Aziji, gde je rat protiv Irana, za koji se ne zna da li će se do tada okončati, potresao globalnu ekonomiju. Teheran je propuštao kineske tankere kroz Ormuski moreuz za razliku od brodova zemalja koje su direktno ili indirektno uključene u agresiju. Peking koji je uvozio oko 12 miliona barela nafte dnevno od Irana tokom prva dva meseca ove godine, odnosno najviše na svetu, veoma je zainteresovan da se što pre postigne sporazum koji će doneti mir u Persijskom zalivu.
Za Vendi Katler, potpredsednicu Instituta za politiku azijskog društva u Vašingtonu, brzina kojom je određen novi datum samita sugeriše da obe vlade „vide hitnost u sastanku, posebno u vreme kada se globalna ekonomija suočava sa ozbiljnim problemima zbog iranskog rata”.
Iako nije isključila još jedan sastanak na visokom nivou između ministra finansija Skota Besenta i kineskog vicepremijera He Lifenga, Katlerova je naglasila da uspeh samita zavisi od ovog „detaljnog pripremnog rada”.
Kineske i američke delegacije koje su predvodili Besent i He sastale su se u Parizu sredinom marta u šestoj rundi trgovinskih pregovora. Razgovori su trajali dva dana i obe strane su ih opisale kao „otvorene, dubinske i konstruktivne”, naglašavajući da su postavili osnovu za predstojeći samit Sija i Trampa u Pekingu u maju.