Vratile se rode u idvorski letnjikovac
(Фото МЗ Идвор)
Idvor – Iako nemaju pedigre najomiljenijeg sela južnobanatske regije među rodama, u Idvoru se hvale da svake godine imaju bar desetak aktivnih gnezda i da im se ove ptice selice redovno vraćaju. Kao i svuda u Banatu i ovde odomaćeni parovi roda imaju kuće na uličnim banderama, a ovog proleća Idvorani svoje ljubimce spremno dočekuju.
Kao u onoj seriji rode su se već vratile u svoju ulicu, na staru adresu, a kućica je obnovljena. Svašta se dešavalo dok nisu bili tu. Staro gnezdo godinama je odolevalo na prirodnoj vetrometini, a zahvaljujući Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, stigla je nova metalna korpa držača.
Na konstrukciju betonskog stuba elektromreže prošle godine postavljeno je takozvano veštačko gnezdo i nije dugo čekalo na povratak njegovih stanara. Sada je opet na paru belih roda, koji je prirodnom navigacijom nepogrešivo prepoznao svoj idvorski letnjikovac, da nanovo izgradi svoj privremeni dom.
„Dugujemo zahvalnost Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode što nam je obezbedio korpu za rode. Ovo je prva takva metalna korpa, koja dodatno obezbeđuje gnezdo i par roda koji živi u neposrednoj blizini kuće našeg Mihajla Pupina”, napominje Svetislav Zakić, predsednik mesne kancelarije, koja je takođe bila angažovana na ovom poslu.
Tako je u južnobanatski Idvor već sredinom marta, što je, kažu stručnjaci, malo ranije za prolećnu migraciju, stigao mužjak, a ubrzo za njim i njegova „nevesta”. Kao što to čine dobri domaćini, posle svake zime zajednički su napravili „veliko spremanje”, a sledi im još da dobave građevinski materijal.
Treba dograditi žičano ležište uglavnom biranim granjem, stajnjakom i sušenom travom, kako bi svili lepo gnezdo i spremno dočekali podmladak. Meštani se prisećaju da se gabaritno gnezdo, staro desetak godina, prelilo i rasulo sa vrha betonskog stuba, kakvih je bar desetak duž glavne ulice koja vodi pored Pupinovog doma do zavičajnog kompleksa njemu posvećenog.
U ovom kraju svake sezone gnezde se parovi roda u svih osam naselja Kovačice, koja inače nije na glasu kao opština roda, niti obara rekorde po brojnosti ove pernate vrste. Tu titulu nosi komšijska opštine Opovo, koja je pre nekoliko godina dobila svoje zvanične simbole, zastavu i grb. U njegovom gornjem delu podnožnog polja smeštena je upravo roda, kao „simbol očuvanja životne sredine, bogatstva biodiverziteta i razvoja turizma na osnovu prirodnih potencijala resursa opštine”.
U narodnoj tradiciji ova ptica je poznata kao vesnik proleća, novog života i plodnosti. U Idvoru nisu sigurni da li im se vratio par od prošle godine, mada dodaju, to nije ni važno. Radost komšiluka i svih ljubitelja ptica i prirode nije ništa manja, što su rode ponovo stigle u njihov kraj.