Tramp u Ormuskom prolazu iskušava Peking
„Globalni poredak klizi u rasulo... Američka blokada Ormuskog prolaza opasna je i neodgovorna”, tako su u dva dana kineski predsednik Si i Ministarstvo spoljnih poslova u Pekingu reagovali povodom odluke predsednika SAD Donalda Trampa da od 13. aprila uvede američku vojnu blokadu u Ormuskom prolazu i na pučini obližnjeg Omanskog mora. Reagovanje Si Đinpinga „jedna je od do sada najoštrijih ocena kineskog predsednika povodom globalnog poretka postavljenog na Zapadu, originalno upotrebljen termin označava ne samo ekonomsko već i moralno posrtanje”, naveo je juče Blumberg.
U međuvremenu, Kina od izvoznika nafte iz Persijskog zaliva nabavlja 42 odsto neophodne nafte, od toga u Iranu oko 12 odsto, navode zvanične statistike Pekinga. Koliko početkom aprila, američki predsednik Donald Tramp procenio je da Kina preko Ormuskog prolaza, nabavlja 90 odsto neophodne nafte. Ako je Tramp verovao u taj podatak, da li je onda slučajno što je američka vojska ove sedmice započela još neizvesnu, izrazito selektivnu blokadu Ormuskog prolaza, sve uoči najavljene posete predsednika SAD Kini sredinom idućeg meseca?
Naime, prvobitna objava šefa Bele kuće da će „svi brodovi” u oblasti Ormuskog prolaza biti nadalje (dok Iran ne prihvati američke uslove za okončanje sukoba) podložni proverama, uključujući i moguće ukrcavanje američkih komandosa, značajno je sužena u potonjem saopštenju Centralne komande vojske SAD. Tako da će prema toj najavi svi brodovi koji izlaze iz ili bi da pristanu u luke Irana biti u tim namerama sprečeni. Šta će biti ukoliko američka mornarica pokuša ovih dana da zaustavi kineski tovar nafte iz neke iranske luke, teško je zamisliti.
Stoga je neizvesno pitanje da li Tramp nastoji da preko „blokade Ormuza” stekne stratešku prednost u pregovorima sa Si Đinpingom i povrati iranskom blokadom osporeni status „strateškog kontrolora bezbednosti u Persijskom zalivu”.
Da li će Amerikanci ostati odlučni u nameri da određuju protokol prolaza kroz Ormuz, biće jasnije ovih dana. Poziv NATO-u da se aktivno i sada priključi Amerikancima u blokadi, zasada nailazi na odlučno protivljenje Londona i Pariza. Za petak u Parizu je najavljen skup „koalicije zainteresovanih” za obezbeđivanje Ormuskog prolaza, ali tek nakon sukoba SAD i Izraela sa Iranom.
Kada je reč o Irancima, oni, kao ni jemenski Huti, izgleda ne uzmiču od uzvraćanja raznim akterima. Na diplomatskom planu, Iran je od pet država Arabijskog poluostrva (Bahreina, Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Jordana) na Ist Riveru zatražio „kompenzaciju zbog saučešća u ratu SAD i Izraela protiv Irana”. Na vojničkom planu, iz Teherana i Sane stižu nove pretnje.
„Ormuski prolaz je ili otvoren za sve (izvoznike) ili nije ni za jednog. Nijedna luka u Persijskom zalivu i Omanskom moru neće više biti bezbedna ako bude ugrožena bezbednost iranskih luka”, najavio je Vrhovni savet za nacionalnu odbranu Irana. Istovremeno, iz Jemena pobunjenički pokret „Ansar Alah” signalizira da bi blokada Bab el Mandeba i južnih prilaza Crvenom moru (poput Sueckog kanala) mogao biti njihov sledeći potez.
Za aktere globalne trgovine naftom i globalne institucionalne posmatrače sukob na Bliskom istoku sve je ozbiljnija tema, posebno u svetlu izgledne nestašice fizičke nafte na tržištu. Iz tog ugla, američka odluka o uspostavljanju blokade Ormuskog prolaza može izgledati još delikatnija. Naime, ovih dana do rafinerija širom sveta (od Azije do SAD i Evrope) stižu poslednji tankeri krcati naftom u Persijskom zalivu, pre izbijanja rata SAD i Izraela protiv Irana. Čini se da manjak nafte sada postaje alarmantno zjapeći. Naime, koliko u prve dve sedmice aprila, umesto prosečnih 13,4 miliona barela dnevno usmerenih ka tržištu Azije (iz tog pravca pokriva 80 odsto potreba za naftom), sveo se na oko četiri miliona barela dnevno, navodi londonski „Fajnenšel tajms”.
Razvoj prilika u Ormuskom prolazu, sa „dvostrukom blokadom” u opasnom vojnopomorskom susticanju Amerike i Irana – postaje za svetsku trgovinu naftom toliko košmaran, da je Saudijska Arabija koliko juče zatražila od SAD da prekinu blokadu Ormuskog prolaza i vrate se pregovorima sa Teheranom. U takvoj situaciji rizika, pretnji i neizvesnosti, cena barela nafte juče je nešto skliznula (brent oko 98,72 dolara, laka teksaška nafta oko 96,65 dolara), nakon najava da bi mirovni izaslanici Vašingtona i Teherana, koliko već u četvrtak, mogli da nastave dijalog u Islamabadu, ili možda u Ženevi.