Svetski lideri pohrlili u Peking

Vasilije Filipović

15. 04. 2026. 15:45

Разумевање и сагласност: Педро Санчез и Си Ђинпинг (Фото Министарство спољних послова Кине)

Red is­pred Ve­li­ke dvo­ra­ne na­ro­da u Pe­kin­gu ju­če je bio po­du­ga­čak. Ki­ne­ski li­der Si Đin­ping pr­vo je ugo­stio pre­sto­lo­na­sled­ni­ka Abu Da­bi­ja še­i­ka Ha­le­da, naj­sta­ri­jeg si­na pred­sed­ni­ka UAE Mu­ha­me­da bin Za­je­da el Na­hja­na, a po­tom i špan­skog pre­mi­je­ra Pe­dra San­če­za. Istog da­na ru­ski šef di­plo­ma­ti­je Ser­gej La­vrov i pred­sed­nik Vi­jet­na­ma To Lam, do­če­ka­ni su na cr­ve­nom te­pi­hu aero­dro­ma u Pe­kin­gu i ta­ko za­po­če­li zva­nič­nu po­se­tu Na­rod­noj Re­pu­bli­ci.

Na­kon raz­go­vo­ra sa San­če­zom, Si je oce­nio da se me­đu­na­rod­ni po­re­dak uru­ša­va i da su bli­ži od­no­si Ki­ne i Evrop­ske uni­je u obo­stra­nom in­te­re­su. U oči­gled­noj kri­ti­ci upu­će­noj ame­rič­kom pred­sed­ni­ku Do­nal­du Tram­pu, ko­ji se su­ko­bio sa San­če­zom zbog nje­go­vog od­bi­ja­nja da po­dr­ži in­ter­ven­ci­ju Va­šing­to­na u Ira­nu, Si je po­hva­lio Špa­ni­ju kao ze­mlju ko­ja de­lu­je „sa mo­ral­nim is­prav­no­šću”. Do­dao je da su Ma­drid i Pe­king na pra­voj stra­ni isto­ri­je i da su po­sve­će­ni sa­rad­nji ka­ko bi od­ba­ci­li po­vra­tak sve­ta za­ko­nu džun­gle.

San­čez, ko­ji je sa­mo je­dan u ni­zu za­pad­nih po­li­ti­ča­ra ko­ji su ove go­di­ne po­se­ti­li Pe­king, na­kon bri­tan­skog, ka­nad­skog, fin­skog i ir­skog li­de­ra – po­zvao je dru­gu naj­ve­ću svet­sku eko­no­mi­ju da pre­u­zme ve­ću ulo­gu u pi­ta­nji­ma po­put kli­mat­skih pro­me­na, bez­bed­no­sti, od­bra­ne, na­vo­de­ći da su se SAD po­vu­kle iz mno­gih od tih obla­sti. On je na kon­fe­ren­ci­ji za me­di­je po­ru­čio da sred­nje si­le po­put Špa­ni­je mo­ra­ju da in­si­sti­ra­ju na po­što­va­nju mul­ti­la­te­ral­nog po­ret­ka. U tom kon­tek­stu po­seb­no je iz­dvo­jio Izra­el zbog kr­še­nja me­đu­na­rod­nog pra­va na Bli­skom is­to­ku, na­vo­de­ći da je sa Si­jem raz­go­va­rao i o te­škoj si­tu­a­ci­ji u Li­ba­nu, Ga­zi i Ukra­ji­ni.

„Oni ko­ji po­di­žu glas pro­tiv vla­da ko­je kr­še me­đu­na­rod­no pra­vo bi­va­ju i sa­mi iz­lo­že­ni pret­nja­ma”, re­kao je San­čez, mi­sle­ći na upo­zo­re­nje izra­el­skog še­fa vla­de Ben­ja­mi­na Ne­tan­ja­hua da će Ma­drid „pla­ti­ti ce­nu” zbog, ka­ko je on to opi­sao, di­plo­mat­skog ra­ta pro­tiv Tel Avi­va.

Po­sle sa­stan­ka sa še­i­kom Ha­le­dom, Si je iz­neo pred­log od če­ti­ri tač­ke za mir i sta­bil­nost na Bli­skom is­to­ku. On je is­ta­kao da su­ve­re­ni­tet i te­ri­to­ri­jal­ni in­te­gri­tet Ira­na i dr­ža­va Per­sij­skog za­li­va tre­ba u pot­pu­no­sti da se po­štu­ju, dok bez­bed­nost oso­blja, obje­ka­ta i in­sti­tu­ci­ja svih dru­gih ze­ma­lja tre­ba efi­ka­sno da se za­šti­ti­ti. Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, raz­voj i bez­bed­nost tre­ba da bu­du ko­or­di­ni­sa­ni, ali i sve stra­ne tre­ba za­jed­no da ra­de na stva­ra­nju po­volj­nog okru­že­nja za raz­voj re­gi­o­na, pre­ne­la je Sin­hua.

Upra­vo taj pa­žlji­vo od­me­ren ton, pre­ma mi­šlje­nju ana­li­ti­ča­ra, uka­zu­je na pri­stup Pe­kin­ga da že­li da uče­stvu­je u ob­li­ko­va­nju glo­bal­nih pro­ce­sa, ali bez pre­u­zi­ma­nja ulo­ge ka­kvu su SAD ima­le od za­vr­šet­ka Dru­gog svet­skog ra­ta. Ka­ko je to ob­ja­snio Ra­na Mi­te­ra, šef ka­te­dre za od­no­se Ame­ri­ke i Azi­je u „Har­vard Ke­ne­di ško­li”, Ki­na sna­žno na­me­će svo­je in­te­re­se u eko­no­mi­ji. Ipak, ka­ko je do­dao, ka­da je reč o ulo­zi glo­bal­nog po­sred­ni­ka, nje­ni od­no­si osta­ju na ni­vou part­ner­sta­va, ne že­lev­ši da pra­ve tvr­da sa­ve­zni­štva po­put NA­TO-a.

Što se ti­če dru­ga dva sa­stan­ka u Pe­kin­gu, ru­ski mi­ni­star spolj­nih po­slo­va Ser­gej La­vrov tre­ba­lo bi da sa svo­jim ki­ne­skim ko­le­gom Vang Ji­jem raz­go­va­ra o ra­to­vi­ma u Ukra­ji­ni i Ira­nu, kao i o bi­la­te­ral­nim od­no­si­ma. No­vo­i­me­no­va­ni vi­jet­nam­ski pred­sed­nik, To Lam, tre­ba­lo bi da se sa­sta­ne sa Si Đin­pin­gom, na­sto­je­ći da oja­ča ener­get­sku bez­bed­nost, dok rat u Ira­nu po­ve­ća­va ri­zi­ke za glo­bal­no snab­de­va­nje i te­ra Ha­noj da pro­du­bi sa­rad­nju sa svo­jim naj­ve­ćim tr­go­vin­skim part­ne­rom. Ki­na je već po­nu­di­la ogra­ni­če­nu po­moć, obez­be­div­ši oko 100.000 ba­re­la go­ri­va Vi­jet­na­mu, dok isto­vre­me­no po­o­štra­va kon­tro­lu iz­vo­za u ši­rem smi­slu. Ha­noj tvr­di da ima do­volj­no go­ri­va za ceo april, iako su ras­tu­ći tro­ško­vi i ri­zi­ci od po­re­me­ća­ja već do­ve­li do ot­ka­zi­va­nja le­to­va i du­gih re­do­va na ben­zin­skim pum­pa­ma. Ze­mlja se u ve­li­koj me­ri osla­nja na uvoz naf­te i ga­sa i uve­la je van­red­ne me­re, uklju­ču­ju­ći za­mr­za­va­nje po­re­za i usme­ra­va­nje ka ze­le­ni­joj ener­gi­ji. Oče­ku­je se da će Lam ta­ko­đe tra­ži­ti da­lja ki­ne­ska ula­ga­nja u in­fra­struk­tu­ru, po­seb­no u že­le­zni­cu.