SPC danas obeležava Istočni petak
Детаљ иконе (Видеоисечак/СПЦ)
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Istočni petak. Ovaj praznik deo je Svetle nedelje, sedmice posle Vaskrsa tokom koje se svakog dana služi Sveta liturgija, kao i na dan Vaskrsa. Posvećen je Presvetoj Bogorodici i u crkvenom kalendaru upisan podebljanim slovom.
Na ovaj pokretan praznik, kao i u sredu Svetle nedelje, ne treba postiti. Oni koji poste svaki petak u godini, preskaču post ove nedelje, jer se cela proslavlja kao jedan neprekidni dan.
Praznik Živonosnog istočnika
U narodu je praznik posvećen Majci Božijoj poznat kao Istočni petak. Njegovi koreni sežu u 5. vek, kada je vizantijski car Lav Veliki u blizini Carigrada podigao hram kod izvora poznatog kao „Živonosni istočnik“.
Prema predanju, budući car Lav je jednom prilikom u šumi sreo slepog čoveka kome je, nadahnut Božijim nadahnućem, pomogao da pronađe izvor vode. Umivši ga i napojivši ga vodom sa tog izvora, slepac je povratio vid. Nakon što je stupio na presto, Lav Veliki je na tom mestu podigao crkvu. Vremenom je ovo mesto postalo stecište vernika iz svih krajeva koji su verovali u isceliteljske moći ove vode, tražeći spas od najrazličitijih tegoba – od fizičkih bolesti poput groznice, tumora i neplodnosti, pa sve do duševnih oboljenja. Sto godina kasnije, hram je obnovio i proširio car Justinijan, nakon što se i sam izlečio na ovom svetom mestu.
Na ikoni koja se vezuje za ovaj praznik, a koja se u pojedinim domovima proslavlja i kao krsna slava, prikazana je Majka Božija sa Bogomladencem iznad izvora, kojem pritiču vernici svih staleža – od careva i sveštenika do onih najsiromašnijih i obolelih, tražeći blagoslov i isceljenje.
Istočni petak predstavlja simbol nade i duhovne snage, podsećajući vernike na duboku vezu između vere i isceljenja.