Tramp ima više razloga za slavlje od Netanjahua

Politika onlajn

18. 04. 2026. 15:37

Фото ЕПА

Ovo je isto­rij­ski dan, us­hi­će­no je po­ru­čio ame­rič­ki pred­sed­nik Do­nald Tramp ne­po­sred­no pred po­če­tak pri­mir­ja iz­me­đu Bej­ru­ta i Tel Avi­va.

„Upra­vo sam imao div­ne raz­go­vo­re s po­što­va­nim pred­sed­ni­kom Li­ba­na Džo­ze­fom Aunom i pre­mi­je­rom Izra­e­la Bi­bi­jem Ne­tan­ja­hu­om. Sa­gla­si­li su se da for­mal­no pro­gla­se de­se­to­dnev­ni pre­kid va­tre u in­te­re­su po­sti­za­nja mi­ra iz­me­đu nji­ho­vih ze­ma­lja. Bi­la mi je čast da re­šim de­vet ra­to­va ši­rom sve­ta, a ovo će bi­ti moj 10, pa haj­de da to ura­di­mo”, na­pi­sao je Tramp na mre­ži „Trut so­u­šal” u če­tvr­tak uve­če.

Ali dok šef Be­le ku­će mo­žda ima raz­lo­ga za sla­vlje, pred­sta­vlja­ju­ći spo­ra­zum kao svoj ju­bi­lar­ni di­plo­mat­ski tro­fej, u re­zi­den­ci­ji Be­it Agi­on vla­da znat­no su­mor­ni­ja at­mos­fe­ra. Izra­el­ski bi­ra­či ni­su že­le­li da se bor­be za­vr­še. An­ke­ta INSS-a od pre ne­ko­li­ko da­na po­ka­za­la je da 69 od­sto njih po­dr­ža­va na­sta­vak ope­ra­ci­ja pro­tiv He­zbo­la­ha u Li­ba­nu, sve dok mi­li­tant­na gru­pa, ko­ju po­dr­ža­va Iran, ne bu­de uni­šte­na ili pri­mo­ra­na da se raz­o­ru­ža. To je, na kra­ju kra­je­va, ono što su Ne­tan­ja­hu i nje­go­vi voj­ni ko­man­dan­ti obe­ća­li da će uči­ni­ti kad su po­kre­nu­li ope­ra­ci­ju. Ali izra­el­ski pre­mi­jer se br­zo, iako ve­ro­vat­no ne­volj­no, slo­žio s Tram­pom kad je on in­si­sti­rao na pre­ki­du va­tre. Baš kao što je to uči­nio s pret­hod­nim spo­ra­zu­mi­ma ko­je je ame­rič­ki pred­sed­nik re­ži­rao. „Pre­kid va­tre mo­ra do­ći s po­zi­ci­je sna­ge i bi­ti izra­el­ska od­lu­ka”, oce­nio je ju­če biv­ši na­čel­nik Ge­ne­ral­šta­ba IDF-a Ga­di Aj­zen­kot, či­ja no­va cen­tri­stič­ka opo­zi­ci­o­na stran­ka Ja­šar tre­nut­no pred­nja­či u an­ke­ta­ma. Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, „po­ja­vlju­je se obra­zac u ko­jem se Izra­e­lu na­me­ću pre­ki­di va­tre – u Ga­zi, u Ira­nu, a sa­da i u Li­ba­nu”. Ovo pred­sta­vlja na­gli za­o­kret u od­no­su na Ne­tan­ja­hu­o­vu ra­ni­ju ulo­gu u lič­nom ube­đi­va­nju Tram­pa da se SAD pri­dru­že izra­el­skim na­pa­di­ma na Iran.

Ipak, ak­tu­el­ni izra­el­ski pre­mi­jer, ko­ji se ove go­di­ne kan­di­du­je za re­i­zbor, a či­ja ko­a­li­ci­ja tre­nut­no za­o­sta­je u an­ke­ta­ma, po­tru­dio se da uve­ri gra­đa­ne u ve­zi s pri­mir­jem sa He­zbo­la­hom. Ne­tan­ja­hu je iz­ja­vio da će voj­ni­ci osta­ti u bez­bed­no­snoj tam­pon-zo­ni ko­ja se pro­te­že 10 ki­lo­me­ta­ra unu­tar Li­ba­na. To bi, ka­ko je po­ja­snio u ju­če­ra­šnjem te­le­vi­zij­skom obra­ća­nju, tre­ba­lo da spre­či upa­de u Izra­el i upo­tre­bu pro­tiv­ten­kov­skih ra­ke­ta He­zbo­la­ha za za­stra­ši­va­nje po­gra­nič­nih za­jed­ni­ca.

Mi­ni­star od­bra­ne Izra­el Kac is­ta­kao je da je de­se­to­dnev­no pri­mir­je sa He­zbo­la­hom „pri­vre­me­no” i da se IDF ne po­vla­či s te­ri­to­ri­ja u Li­ba­nu, kao i da će pre­o­sta­le mi­si­je u toj ze­mlji bi­ti do­vr­še­ne, ako bu­de neo­p­hod­no i si­lom, pre­ne­li su ta­mo­šnji me­di­ji.

Tramp je ju­če za „Foks bi­znis” iz­ja­vio je da je rat pro­tiv Ira­na „ve­o­ma bli­zu kra­ja” i da Te­he­ran „ve­o­ma že­li da po­stig­ne do­go­vor”. Isto­vre­me­no, on je upo­zo­rio da SAD mo­gu u ro­ku od jed­nog sa­ta da uni­šte sve iran­ske mo­sto­ve i elek­tra­ne, ali da to ne že­le da ura­de.

Ša­rif po­zdra­vio pri­mir­je i po­hva­lio ulo­gu pred­sed­ni­ka SAD

Pre­mi­jer Pa­ki­sta­na Šeh­baz Ša­rif po­zdra­vio je ob­ja­vu o pre­ki­du va­tre u Li­ba­nu, oce­niv­ši da je pri­mir­je po­stig­nu­to kroz, ka­ko je na­veo, „sme­le i pro­nic­lji­ve di­plo­mat­ske na­po­re” ko­je je pred­vo­dio ame­rič­ki pred­sed­nik Do­nald Tramp. U ob­ja­vi na mre­ži „Iks”, Ša­rif je iz­ra­zio na­du da će pri­mir­je otvo­ri­ti put ka odr­ži­vom mi­ru u re­gi­o­nu.

Ha­mas i Hu­ti: Ovo je po­be­da He­zbo­la­ha

Je­men­ski mi­li­tant­ni po­kret Hu­ti sa­op­štio je da je pre­kid va­tre u Li­ba­nu po­be­da He­zbo­la­ha i „oso­vi­ne ot­po­ra” pro­tiv Izra­e­la, uz po­ru­ku da je izra­el­ska voj­ska pre­tr­pe­la ne­u­speh u ostva­ri­va­nju rat­nih ci­lje­va. Pa­le­stin­ski Ha­mas na­veo je da je islam­ski po­kret ot­po­ra u Li­ba­nu na­me­ta­njem pre­ki­da va­tre još jed­nom po­ka­zao ne­moć Izra­e­la da ostva­ri svo­je ci­lje­ve. Ta­ko­đe i Ko­mi­tet pa­le­stin­skog na­rod­nog ot­po­ra oce­nio je da in­si­sti­ra­nje Ira­na da Li­ban bu­de ob­u­hva­ćen spo­ra­zu­mom o pre­ki­du va­tre po­ka­zu­je vi­sok ni­vo so­li­dar­no­sti unu­tar tzv. oso­vi­ne ot­po­ra, uz po­ru­ku da nji­ho­va po­zi­ci­ja osta­je „čvr­sta i stra­te­ška”.

Otvo­ren pro­la­zak kroz Or­muz za sve ko­mer­ci­jal­ne bro­do­ve to­kom pri­mir­ja

Šef iran­ske di­plo­ma­ti­je Abas Arak­či iz­ja­vio je ju­če da će plo­vid­ba kroz Or­mu­ski mo­re­uz bi­ti pot­pu­no otvo­re­na za sve ko­mer­ci­jal­ne bro­do­ve to­kom pre­o­sta­log pe­ri­o­da pri­mir­ja, u skla­du sa spo­ra­zu­mom o pre­ki­du va­tre po­stig­nu­tim iz­me­đu Izra­e­la i Li­ba­na. „Pro­la­zak plo­vi­la kroz mo­re­uz bi­će do­zvo­ljen ko­or­di­ni­sa­nom ru­tom ka­ko je već na­ja­vi­la iran­ska po­mor­ska or­ga­ni­za­ci­ja”, na­pi­sao je on na plat­for­mi „Iks”.

U Pa­ri­zu Kon­fe­ren­ci­ja za obez­be­đi­va­nje mo­re­u­za

Kon­fe­ren­ci­ja o obez­be­đi­va­nju plo­vid­be kroz Or­mu­ski mo­re­uz po­če­la je ju­če u Pa­ri­zu. U sa­op­šte­nju Je­li­sej­ske pa­la­te na­vo­di se da „pri­su­stvu­ju pred­stav­ni­ci oko 50 ze­ma­lja i me­đu­na­rod­nih or­ga­ni­za­ci­ja, uklju­ču­ju­ći vi­še od 30 še­fo­va dr­ža­va i vla­da”, pre­no­si te­le­vi­zi­ja BFM. Bri­tan­ski pre­mi­jer Kir Star­mer za­jed­no s fran­cu­skim pred­sed­ni­kom Ema­nu­e­lom Ma­kro­nom ko­pred­se­da­va kon­fe­ren­ci­ji ka­ko bi se us­po­sta­vi­la bez­bed­na plo­vid­ba u Or­mu­skom mo­re­u­zu. Ne­mač­ki kan­ce­lar Fri­drih Merc i ita­li­jan­ska pre­mi­jer­ka Đor­đa Me­lo­ni ta­ko­đe su do­šli u Pa­riz, gde ih je do­če­kao Ma­kron. Iako spi­sak zva­ni­ca ni­je ob­ja­vljen, po­zna­to je da SAD ne­će pri­su­stvo­va­ti kon­fe­ren­ci­ji.

Uoči do­ga­đa­ja, Ma­kron je iz­ja­vio da će mi­si­ja obez­be­đi­va­nja plo­vid­be bro­do­va kroz Or­muz bi­ti „stro­go od­bram­be­na”, ogra­ni­če­na na ze­mlje ko­je ni­su u rat­nom su­ko­bu i ras­po­re­đe­na „ka­da bez­bed­no­sni uslo­vi to do­zvo­le”.