Kad opozicija u Briselu i Berlinu „sanira štetu"

Politika onlajn

22. 04. 2026. 09:55

Председник Владе Ђуро Мацут јуче у парламенту Фотографије Анђелко Васиљевић

Raspravu u pojedinostima o Predlogu zakona o trgovini, poslanici Skupštine Srbije iskoristili su juče, pre svega, za međusobne uvrede. Mnogo vremena potrošeno je i na „utvrđivanje” ko je koga prvi uvredio i šta je uopšte vređanje, a tek poneko je govorio o zakonskim rešenjima. Opozicionarima je prisustvo premijera Đure Macuta, sudeći po diskusijama, bilo prilika za brojne lične uvrede na njegov račun, na koje on nije odgovarao, ali je govorio o tome šta Vlada radi, o evrointegracijama i važnosti dijaloga na svakom mestu, pa i u parlamentu.

Sednica je od početka krenula pomenutim tokom, Pavle Grbović (PSG) kazao je da je juče na dnevnom redu trebalo da bude „mnogo ozbiljnija rasprava, od juče se raspravlja da li su sredstva EU ukinuta, zamrznuta, zaustavljena, ono što je činjenica jeste da sredstva ne dolaze i da građani Srbije zbog toga imaju veliku štetu”. Kazao je: „Pitanje koje mora da se otvori jeste ko je odgovoran. Komesarka Marta Kos je jasno rekla da će fondovi za Srbiju ponovo biti otvoreni kad budu ukinuti pravosudni zakoni, organizovani slobodni i pošteni izbori i kad prestane tortura nad slobodnim medijima. Ceo dan ste juče pokušavali da prebacite odgovornost na opoziciju. Nije opozicija donela Mrdićeve zakone, nisu studenti krali izbore, nije rektor Đokić zatvarao i gušio medije, to ste vi radili. Sad, dajte da podelimo odgovornost. Vi ste isključivi krivci, nemojte krivca da tražite na ovoj strani. Pravi razlog što će građani ostati bez 1,5 milijardi evra jeste, gospodine Macut, u vama, vašoj vladi, koja je upropastila sve čega se dotakla. A šta radi opozicija u Briselu? Sanira štetu koju ste napravili. Naša misija tamo je da kažemo – nemojte da kažnjavate građane Srbije, dajte taj novac onima koji se bore za građane, demokratiju, slobodu misli i izražavanja, kojima građani veruju više nego svojoj vladi. To je misija opozicije. Bili smo u Berlinu, Parizu, Stokholmu, ići ćemo i u druge gradove da pošaljemo poruku – ne zatvarajte vrata evropskoj budućnosti Srbije. Dobra vest je da dolaze promene.”

Reagovao je Milenko Jovanov (SNS): „Juče smo imali jednu predstavu Šolakovog propagandnog, terorističkog smeća u cilju predupređivanja konferencije za novinare predsednice skupštine i predstavljanja prvobitnog izveštaja Venecijanske komisije, koji nije ni blizu onakav kako se očekivalo. Ono što je Venecijanska komisija suštinski rekla nije poništavanje onoga što smo mi uradili, nego da imaju primedbe i mi ćemo u skladu s tim postupiti. E, da bi se to sakrilo, jer bi morao da se prizna još jedan poraz opozicije, odnosno blokadera ovde u skupštini, onda se izmisli vest koja je nastala tako što se novinar Šolakovog propagandnog, terorističkog smeća šetao po hodnicima u Briselu i izvestio kako je načuo da su sredstva za Srbiju zamrznuta. Po podne su rekli da ćemo videti, možda budu. Ono što je za mene problem i što smatram najvećim problemom za građane Srbije jeste to što postoje ljudi na javnoj sceni koji su se iskreno radovali tome da Srbija ne dobije 1,5 milijardi evra. Iskreno se radovali i to je problem s kojim će građani morati da se suoče na izborima i da ga reše olovkom, kako se to inače rešava.”

Aleksandra Tomić (SNS) rekla je: „Imali smo prilike da vidimo kako neko amandman zloupotrebljava da bi se obračunao sa Vladom i premijerom, smatrajući da zakon o trgovini potpada pod ličnu imovinu, a radi se o interesu građana. S druge strane, zloupotrebljava se i tema da mi četiri godine nismo otvorili nijedan klaster u pregovorima sa EU, a u svakom izveštaju Evropske komisije stoji da je Klaster 3 potpuno spreman za otvaranje. Hiljaditi put treba ponoviti da je osnovni problem neotvaranja političke prirode – takozvane nezavisne države Kosovo, uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji i, kao nova tema, smanjenje saradnje sa NR Kinom. Zatvaranje vrata EU radite vi, koji idete i tražite da se ugase bilo kakva sredstva EU, vi namećete temu kako postoji krađa izbora, jer ste svesni da u budućnosti nećete moći da pobedite ni Aleksandra Vučića, ni SNS i koalicione partnere. I onda unapred pripremate scenario sa željom da uvedete međunarodni faktor da bude neki arbitar u tome ko je pobedio. Do toga neće doći, jer građani Srbije daju još veću podršku državnoj politici zato što vi zaustavljate ne samo evrointegracije, nego i finansiranje škola, bolnica, digitalizacije...”

Polemisali su, između ostalih, opozicionari i ministar kulture Nikola Selaković na različite teme, a jednu je pokrenuo Đorđe Stanković (NPS), koji je optužio Selakovića da „direktno utiče na podelu Filozofskog fakulteta u Nišu, kako bi se formirao Fakultet srpskih studija”. Selaković je kazao: „Ako još nešto mogu da pomognem u formiranju Fakulteta srpskih studija, evo pozivam sve one hrabre, odvažne ljude sa moralnim kredibilitetom i integritetom koji su u tome učestvovali, da me slobodno pozovu. Gde god mogu nešto da pomognem, pomoći ću, a pogotovo ću pomoći i da se formiraju novi departmani i novi studijski programi. Isto važi i za najavljeno formiranje Univerziteta ’Sveti Sava’. Jadno je i žalosno što vi živite u gradu u kojem postoji fakultet gde se na dan fakulteta poziva dekan albanskog Filozofskog fakulteta iz Prištine kao počasni gost.”

Selakovića su opozicionari prozivali i zbog slučaja „Generalštab”, navodili da je morao podneti ostavku i da ne treba da sedi u parlamentu kad se protiv njega vodi krivični postupak. Ministar je ponovio da se protiv njega vodi politički montiran postupak, pristrastan i bez dokaza. Kazao je: „Mene napadate što ja govorim popu pop, a bobu bob, i što je crno crno, a belo belo. Možete slobodno da me povučete za taj Generalštab, evo kao što to radite sve ovo vreme. Slobodno, to inače i radite.”

Više opozicionara je zamerilo je Brnabićevoj što nije reagovala na „skandaloznu izjavu”, a Brnabićeva je rekla: „Ne znam kako ste vi ovo shvatili, a ja sam shvatila da je rekao da ga danima povlačite zbog ovog slučaja. A to kako vi shvatate, ja zaista za to nisam odgovorna, niti mogu u tome da vam pomognem.”

Dragan Ninković (NLS) rekao je da bi Selaković kao optuženi za tri krivična dela trebalo da podnese ostavku, ode na suđenje i dokaže da je u pravu, a Selaković je odgovorio da se na sudu ne dokazuje nevinost, već da li je neko kriv ili ne, a da dokaze za to daje tužilac. Brnabićeva je prokomentarisala: „Bivši predsednik Vlade Portugalije Antonio Kosta, dok je bio optužen, postao je predsednik Evropskog saveta. Biti optužen nije isto što i osuđen.”

Miloš Parandilović (NLS) nekoliko obraćanja je iskoristio samo za vređanje poslanika vladajuće koalicije, ministara i posebno premijera Đure Macuta, kome je, između ostalog, rekao – „nemate pojma ni o čemu”. Kazao je: „Premijer je toliko koliko sam i ja, niti zna da li je došao ili pošao, niti šta mu je dužnost. Gleda premijer u mene i smeje se, šta ti je, bre, smešno? Imaš li odgovor na neko pitanje, što ti, bre, Macute, sediš ovde, možeš li, bilo kome da objasniš šta ti radiš, šta je tvoj posao uopšte? Kaže doći će studentska lista, sve će vas zbrisati, ma neka zbriše, samo da vas ne gledam. Vas je fizički postalo teško gledati.” Bilo je toga još mnogo više i mnogo težih reči.

Reagovala je predsednica parlamenta Ana Brnabić: „Mogla sam da vam oduzmem reč, ali neću. Građani Srbije treba da vas čuju, vi ste to što blokaderi nazivaju novo lice Srbije. Takva bi Srbija bila kad bi blokaderi pobedili. Pojma nemate ni šta je na dnevnom redu, ni koji je amandman, ne daj bože, koji zakon. Dođete ovde, provedete od radnog dana ukupno 45 minuta, uzmete platu, ne znate o čemu se priča, vređate – vi ste to blokadersko novo lice Srbije. Zbog toga neću da vam uskratim reč. Samo vi pričajte, da Srbija vidi nevaspitanje, neznanje, bahatost, pričajte gospodine Parandiloviću, daću vam duplo vreme, zato što ste vi novo blokadersko lice Srbije, tako bi Srbija izgledala, podičite se time.”