Obrazovanje je svetinja koju moramo zajedno da čuvamo
Председник Владе проф. др Ђуро Мацут ( Фото/Танјуг/ С. Маљевић)
U trenutku kada se univerziteti u Srbiji suočavaju sa brojnim izazovima, od pada interesovanja za pojedine ključne profesije, posebno nastavničke smerove, do složenih odnosa u akademskoj zajednici, predsednik Vlade prof. dr Đuro Macut u razgovoru za „Politiku” ističe da je potrebno više zajedničkog rada, razumevanja i dijaloga kako bi se obrazovanje dodatno unapredilo. Slična poruka poslata je i sa nedavno održanog sastanka u Vladi Republike Srbije. Naime, na tom sastanku Komisija za analizu rada visokoškolskih ustanova, čiji je zadatak da izvrši analizu upisne politike, prolaznosti i prosečnih ocena studenata na državnim univerzitetima, ukazala je na neophodnost unapređenja procesa rada ovih ustanova i osavremenjivanja studijskih programa na fakultetima u Srbiji.
Često govorite o nastavničkim kadrovima kao posebnom problemu. Zašto?
Zato što su nastavnici temelj svakog obrazovnog sistema. To su ljudi koji imaju ogroman uticaj na razvoj mladih generacija. Danas, nažalost, beležimo manje interesovanje za nastavničke smerove, pre svega zato što mladi ne prepoznaju uvek dovoljno jasnu perspektivu. Zato je važno da kao društvo zajedno radimo na tome da vratimo značaj i ugled ovoj profesiji, kroz bolje uslove, ali i kroz jasnu poruku poštovanja.
Da li su reforme koje najavljujete dovoljne da preokrenu stanje?
Reforme su važan korak, ali one same po sebi nisu dovoljne. Pored unapređenja studijskih programa i uvođenja novih oblasti, potrebno je da postoji širi društveni konsenzus o značaju obrazovanja. Samo tako možemo postići trajne rezultate.
U kakvom stanju se danas nalazi visoko obrazovanje u Srbiji?
Rekao bih da se nalazimo u jednom osetljivom periodu. Postoje izazovi, ali i značajan potencijal. Univerziteti imaju kvalitetne ljude i tradiciju, ali je neophodno da se sistem dodatno prilagodi savremenim potrebama i očekivanjima mladih.
Gde je država u svemu tome? Da li je zakazala?
Država ima važnu ulogu i odgovornost da podrži razvoj sistema. U prethodnom periodu sigurno je bilo prostora da se neke stvari urade brže, ali je važno da sada postoji jasna spremnost da se radi sistematično i u saradnji sa svim akterima.
Da li su univerziteti postali previše politizovani?
Mislim da je važno da obrazovanje ostane prostor dijaloga, znanja i razmene ideja. Univerziteti treba da budu mesto gde se različita mišljenja čuju, ali i uvažavaju, bez nepotrebnih podela i dnevne politizacije.
Kakvu poruku šaljete onima koji obrazovanje vide kao političko pitanje?
Važno je da svi zajedno radimo na tome da obrazovanje posmatramo kao zajednički interes. To je tema koja treba da nas povezuje, jer se tiče budućnosti naše dece i celog društva.
Šta je, po Vama, prvi korak ka izlasku iz ove situacije?
Dijalog je ključan. Potrebno je da se svi akteri uključe u otvoren i konstruktivan razgovor, kako bismo došli do rešenja koja su održiva i u interesu svih.
Da li ste optimista?
Jesam. Verujem da u našem društvu postoji dovoljno znanja, energije i volje da se stvari unaprede. Uz zajednički rad i razumevanje, siguran sam da možemo da izgradimo još bolji sistem obrazovanja.