Minić: Šmit planira da potpiše Zakon o imovini na dan odlaska
Премијер Републике Српске Саво Минић ( Фото / Принтскрин)
BANjALUKA – Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da postoje informacije da bi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit, pred samo okončanje mandata, mogao da potpiše zakon o državnoj imovini, a takav potez bi, kako je ocenio, bio na štetu srpskog naroda.
Minić je naveo da očekuje sličan potez kao u slučaju bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, koji je, kako je podsetio, pred odlazak doneo određene odluke.
„Valentin Incko je na aerodromu potpisao izmene zakona, kao što i od Kristijana Šmita očekujemo da, kada bude odlazio, potpiše Zakon o državnoj imovini. Imamo informacije da će se to desiti.
Svaka stvar se dešava na štetu jednog naroda kome mi pripadamo”, rekao je Minić, preneo je Juronjuz BiH. Govoreći o daljim koracima institucija Republike Srpske, Minić je istakao da pasivnost nije opcija i poručio da će svaka doneta odluka biti sprovedena u praksi.
„Ne možemo da sedimo skrštenih ruku. Nećemo donositi odluke koje nećemo realizovati”, naglasio je Minić. On je podsetio da je Incko u julu 2021. godine, pred kraj mandata, nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Minić je u ranijim izjavama isticao da imovina pripada entitetima i ocenio da bi eventualno usvajanje zakona o državnoj imovini na nivou BiH predstavljalo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prema njegovim rečima, takav zakon bi bio neustavan, jer se, kako tvrdi, u Dejtonskom sporazumu jasno navodi da imovina pripada entitetima, osim pojedinih pitanja koja su naknadno predmet razgraničenja.
„To je krovni sporazum kojim je okončan rat i sada bi neko to da menja”, rekao je Minić svojevremeno za Radio-televiziju Republike Srpske, prenosi Tanjug.
U Predlogu zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, u koji su mediji imali uvid, navodi se da državna imovina pripada BiH, dok entiteti i drugi nivoi vlasti mogu da budu vlasnici imovine potrebne za vršenje njihovih nadležnosti, uz napomenu da su sve promene vlasništva nakon raspada Jugoslavije ništavne.