Prijateljstvo Srbije i Rusije stoji na čvrstim temeljima
(Фото МСП РФ)
Specijalno za „Politiku”
Odnosi između Srbije i Ruske Federacije su stabilni i otporni na izazove savremenog geopolitičkog okruženja. Srbija zadržava važnu poziciju vojne neutralnosti, što joj omogućava da vodi samostalnu i uravnoteženu politiku, dok partnerstvo s Rusijom nastavlja da se razvija na obostranu korist, kaže u intervjuu za „Politiku” Aleksandar Gruško, zamenik ministra spoljnih poslova Rusije, koji je nedavno boravio u zvaničnoj poseti Beogradu. Dodaje da energetska saradnja, uključujući i pitanje NIS-a, ostaje jedan od ključnih stubova ukupnih odnosa, uprkos spoljnim pritiscima. U tom kontekstu ističe: „Otvoreni smo za dijalog sa zapadnim institucijama, ali taj dijalog mora biti sadržajan i pošten.”
Kako će se u okviru inicijative ruskog predsednika Vladimira Putina za stvaranje evroazijske bezbednosne arhitekture graditi veze sa zemljama NATO-a i Evropske unije, kao i sa Srbijom, koja je vojno neutralna država?
Mi verujemo da se bezbednost ne može zasnivati na blokovskim podelama, niti da treba da je grade „izabrane” države na račun drugih. Ovde je reč o mehanizmu koji će smanjiti tenzije u Evropi. Otvoreni smo za dijalog sa zapadnim institucijama, ali taj dijalog mora biti sadržajan i pošten. Ne može se voditi na osnovu ultimatuma ili pokušaja nametanja famoznog „poretka zasnovanog na pravilima”.
U ovom kontekstu Srbija zauzima posebno mesto kao država koja se dosledno pridržava vojne neutralnosti. Njen stav je primer kako graditi odnose s različitim centrima moći bez upuštanja u konfrontiranje. U okviru evroazijske bezbednosne arhitekture takve zemlje mogu imati ulogu „mostova”, odnosno platformi za dijalog i kompromis. Beograd se odavno etablirao na međunarodnoj sceni kao nezavisan, odgovoran i konstruktivan partner.
Ključni momenat kad je reč o našoj inicijativi jeste poštovanje međunarodnog prava i Povelje UN u celini. Za Srbiju to pre svega znači pravedno rešavanje kosovskog pitanja na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, koja jasno kaže da je Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo Srbije.
Kako biste okarakterisali trenutne rusko-srpske odnose, posebno kada je reč o energetskom sektoru, s obzirom na situaciju u vezi s NIS-om i isporukom energenata iz Rusije? Šta biste dodali njihovom definisanju u širem kontekstu geopolitičkih promena i nastanka multipolarne arhitekture u savremenom svetu?
Rusko-srpski odnosi ostaju stabilni čak i u uslovima ozbiljnih turbulencija na međunarodnoj sceni. Najupečatljiviji primer toga je upravo energetski sektor. Saradnja u okviru „Naftne industrije Srbije”, višegodišnje stabilno snabdevanje ruskim energentima po najpovoljnijim cenama nisu samo komercijalni projekti već i pokazatelj naše suštinske međusobne povezanosti, što je posebno važno u vreme globalne nestabilnosti.
Situacija u vezi s NIS-om pokazuje u kojoj meri Zapad politizuje domen energetike vršeći spoljni pritisak na Srbiju i prisiljavajući je da preispita davno uspostavljene, pouzdane i predvidljive formate saradnje s Rusijom. Polazimo od toga da će konačne odluke u vezi s NIS-om biti u skladu s interesima Rusije i Srbije.
Rusko-srpsko partnerstvo savršeno se uklapa u multipolarni sistem koji se formira. Ono nije usmereno protiv trećih zemalja, to je vrlo sofisticiran model interakcije zasnovan na međusobnom poštovanju i obostranoj koristi.
Kakve su, po Vašem mišljenju, perspektive pred Srbijom kao državom koja razvija odnose s različitim međunarodnim partnerima, uključujući i Evropsku uniju, uz istovremeno pridržavanje politike vojne neutralnosti?
Srbija, s jedne strane, razvija odnose s Evropskom unijom, što je verovatno uslovljeno geografskim i ekonomskim razlozima. S druge strane, ona dosledno brani svoje pravo na nezavisnu spoljnu politiku. Pozicija Srbije će u velikoj meri zavisiti od njene sposobnosti da istraje u odbrani svog suvereniteta. Pritisak koji Zapad vrši ne bi li primorao Srbiju da izvrši izbor u njegovu korist i odustane od plodotvorne saradnje s drugim partnerima, pre svega s Rusijom i Kinom, verovatno će se samo pojačati. Međutim, iskustvo poslednjih godina pokazuje da je politika zasnovana na pragmatizmu i zaštiti nacionalnih interesa vrlo delotvorna.
Vojna neutralnost omogućava Srbiji da izbegne uvlačenje u sukobe, a da istovremeno razvija saradnju u različitim formatima. Ova pozicija može postati još poželjnija u budućnosti, jer će svet zasigurno nastaviti da se kreće ka multipolarnosti.
Kako vidite budućnost rusko-srpskih odnosa u narednom periodu – kao dalje jačanje strateškog partnerstva ili kao transformaciju odnosa u novim međunarodnim uslovima?
Perspektive rusko-srpskih odnosa ne treba posmatrati u smislu „jačanja ili transformacije” već kao kombinaciju oba navedena procesa. Naše partnerstvo stoji na čvrstim temeljima – istorijskim, duhovnim, kulturnim i ekonomskim. Ovi faktori nikuda neće nestati, nego će nastaviti da određuju karakter veza između Rusije i Srbije.
Međunarodno okruženje se zaista menja, i to neizbežno utiče na oblike naše saradnje. Neki projekti možda će morati da budu modifikovani, mogu se pojaviti novi pravci saradnje, možda i neki fleksibilniji formati. Međutim, to je prirodan proces, a ne znak slabljenja saradnje. Rusija i Srbija nastavljaju da neguju međusobno poverenje i spremnost da uvažavaju interese obeju strana. U kontekstu globalne neizvesnosti takvi odnosi su posebno dragoceni, jer ne zavise od oportunističkih faktora već se zasnivaju na strateškoj viziji.