SAD ne šalju „tomahavke" i „dark igl" u Nemačku

Politika onlajn

04. 05. 2026. 08:31

Илустрација

Odluka Sjedinjenih Američkih Država da ne rasporede u Nemačkoj bataljon namenjen upravljanju krstarećim raketama „tomahavk” i hipersoničnim sistemom „dark igl” predstavlja novi signal promene američke politike prema Evropi i Rusiji, piše „Volstrit žurnal”.

Prema navodima američkog lista, reč je o planu koji je 2024. godine pokrenula administracija Džoa Bajdena, s namerom da se ojača odvraćanje Rusije i pokaže spremnost Vašingtona da dugoročno podrži evropsku bezbednost usred rata u Ukrajini. Taj plan je podrazumevao raspoređivanje dugometnih konvencionalnih sistema u Nemačkoj, uključujući rakete „tomahavk”, rakete SM-6 i hipersonično oružje „dark igl”.

Kako navodi američki list, odlaganje ili odustajanje od slanja ovog bataljona u Berlinu i među evropskim saveznicima doživljava se kao ozbiljniji problem od najavljenog smanjenja broja američkih vojnika u Nemačkoj. List ocenjuje da je to jedan od znakova smirivanja tenzija između administracije Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina.

„Volstrit žurnal” piše da evropski lideri strahuju da takvi potezi mogu da oslabe pritisak na Moskvu i potkopaju napore da se dođe do prekida vatre između Rusije i Ukrajine.

Ova odluka dolazi u trenutku kada je Vašington najavio i povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Nemačke, što je u Berlinu predstavljeno kao podsticaj Evropi da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu. Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da Evropa mora da jača sopstvene vojne kapacitete, dok su pojedini republikanski zvaničnici u SAD upozorili da bi ovakav potez mogao da oslabi odvraćanje Rusije.

U nemačkoj javnosti dodatnu zabrinutost izazivaju ocene bezbednosnih analitičara da Bundesver i dalje nije dovoljno pripremljen za mogući veliki sukob. Nemački politikolog Karlo Masala ranije je upozorio da bi rat između Rusije i NATO-a, prema najgorem scenariju, mogao da počne i pre 2029. godine, navodeći da evropske zemlje kasne u jačanju odbrambenih sposobnosti.

Nemački kancelar Fridrih Merc nastojao je da umanji značaj spora sa Vašingtonom, ističući da SAD ostaju ključni saveznik u NATO-u, ali je priznao da Donald Tramp nikada nije dao čvrstu garanciju da će plan o raspoređivanju raketnog bataljona biti sproveden.