Na pomolu pomorska faza rata SAD protiv Irana
Фото ЕПА
Vašington i Teheran od juče su na korak od nastavka oružanog sukoba, ovog puta pomorskog, na području Ormuskog moreuza, nakon vesti da je Iranska nacionalna garda u toj zoni gađala i pogodila jednu američku fregatu, i potonjeg demantija te vesti od strane Centralne vojne komande SAD (CENTKOM).
„Upozoravamo strane oružane trupe, posebno agresorsku vojsku SAD da će, ako pokušaju da se približe Ormuskom moreuzu, biti napadnuti. Ormuz ostaje čvrsto pod kontrolom Irana, bez obzira na zabludne izjave američkog predsednika”, istakao je general-major Ali Abdolahi, komandant Hatam el Anabija, Centralne komande vojske Irana.
Ovo upozorenje usledilo je nakon odluke američkog predsednika Donalda Trampa, objavljene kasno u nedelju, da u ponedeljak pokrene vojnohumanitarni Projekat „Sloboda”, odnosno operaciju selektivnog i bezbednog „izvlačenja” trgovačkih brodova „zaglavljenih” u Persijskom zalivu od 28. februara. Ormuski prolaz je pod iranskom, a iranske luke su pod američkom blokadom.
Predsednik SAD Donald Tramp je na društvenim mrežama naveo da su „brojne neutralne države širom sveta, ni na koji poseban način povezane sa tekućim sukobom, zatražile od SAD da obezbedi slobodu plovidbe i trgovine kroz Ormuski prolaz”.
„Mi ćemo to postići za dobrobit Irana, Bliskog istoka i SAD, dok će svaki pokušaj sprečavanja ove namere biti silovito sprečen”, poentirao je Tramp.
On je istakao da brojnim mornarima na brodovima u Persijskom zalivu ponestaje hrane i drugih potrepština. Procene su da je 20.000 pomoraca i veliki broj tankera i drugih brodova (procene se kreću između 900 i 2.000) „zaglavljeno” od izbijanja sukoba SAD i Izraela protiv Irana 28. februara. Tramp je istovremeno u objavi u nedelju, a nakon odbijanja poslednjeg iranskog mirovnog predloga u 14 tačaka, spomenuo da se sa Teheranom vode „veoma kvalitetni pregovori, i da bi nešto vrlo dobro moglo izaći iz toga” bez preciziranja o čemu se radi.
Bilo kako bilo, američka centralna vojna komanda objavila je da su Projektu „Sloboda” na raspolaganju brojni razarači, više od sto aviona, brojni dronovi različitih namena, kao i oko 15.000 vojnika SAD. Ipak, neizvesno je da li je moguće ostvariti zamisao Trampa ovim projektom.
Naime, ubrzo nakon što je Tramp u nedelju upozorio da će bilo koji pokušaj ometanja „izvođenja nedužnih brodova i posada neutralnih zemalja” biti sprečen „odgovarajućom silom”, jedan tanker nadomak luke Fudžairah (na teritoriji UAE izvan Ormuskog prolaza) našao se na udaru „nepoznatih projektila”, izvestio je britanski „Lojd”. Koliko juče CENTKOM je objavio da je utvrdio pojačano obezbeđenu zonu prolaska Ormuzom kroz teritorijalne vode Omana (moreuz je naime pod zajedničkom upravom Teherana i Maskata). Da li će i kako američka mornarica dejstvovati u slučaju da Iranci pokušaju da osujete taj kurs plovidbe, i koliko je obalska straža Omana voljna da se tu umeša, ostaje da se vidi. Zvanični Teheran i dalje zvuči prkosno.
„Amerika je već mogla da nauči da sa Iranom ne može da razgovara rečnikom sile i pretnji, Iran je spreman i zna da brani nacionalne interese. I sada nema nuklearnih pregovora”, istakao je juče Esmail Bagei, portparol Ministarstva spoljnih poslova u Teheranu. Sa svoje strane, IRCG objavio je juče novu mapu zone tog strateškog moreuza pod iranskom kontrolom, koja dodiruje i oblast oko pomenute luke Fudžairah, upozoravajući posade civilnih brodova da ne pokušavaju prilaz Ormuskom moreuzu „bez pune koordinacije sa nadležnim vlastima Irana”.
Pomorski prevoznici, suočeni su odranije sa američkom pretnjom da će ih snaći sankcije ako Iranu budu plaćali „putarinu” kroz Ormuz, kao i najavama Bele kuće da će dobiti „vojnu pratnju”, a sa druge strane iranskim upozorenjem da ne prilaze strateškom moreuzu bez javljanja Irancima, juče nisu krili da su blizu rastrojstva.
„Kojim redom će brodovi biti izvođeni? Da li će neki brodovi imati prednost pred drugima? Šta će biti sa brodovima koji plove pod stranim zastavama? Mnogo je pitanja, malo jasnih odgovora”, upitao se jedan iskusni indijski pomorac visokog ranga u izjavi za „Blumberg”. Pomorski biznis, uključujući i osiguravajuća društva, zatečen je objavom o „sprovođenju” brodova kroz Ormuz, koje ostaje pod ozbiljnim znakom pitanja u slučaju da se napadi nastave, komentarisao je britanski dnevnik „Lojds list”.
U međuvremenu, svetske berze nafte sa neskrivenom strepnjom prate ovaj košmarni scenario oko Ormuza. Na vest o gađanju američke fregate cena barela brenta skočila je na 114,19 američkih dolara, da bi je naknadni demanti spustio na oko 113 dolara. Investicioni akteri i američke megapetrokompanije ovih dana upozoravaju da je svet blizu „energetskog dna” kada je reč o brzini trošenja strateških rezervi i neizvesnog snabdevanja.
„Rezerve nafte razvijenog sveta krajem maja pašće na operativni minimum: cena barela tada kreće da raste eksponencijalno, a ne linearno: 150–200 dolara za merno bure crnog zlata mogla bi biti sitnica. To naravno, ako dvostruka iransko-američka blokada Ormuskog prolaza bude dotle nastavljena”, upozoreno je iz američke banke „Džej-Pi Morgan” neposredno pre najave Projekta „Sloboda”.