Usijanje u poziciji RS oko kandidature za predsednika
Фото Фејсбук
Banjaluka – Uoči raspisivanja izbora, opoziciona scena u Republici Srpskoj nalazi se u fazi u kojoj se ukrštaju formalne odluke stranačkih organa i neformalne procene o izbornoj snazi i ambicijama pojedinih kandidata. Iako Srpska demokratska stranka (SDS) uverava da kao najveća partija opozicije ostaje pri odluci da na izbore izađe sa sopstvenim kandidatom za predsednika Republike Srpske, u političkoj javnosti ta pozicija očigledno još nije konačno prihvaćena. Pitanje zajedničkog kandidata opozicije nastavlja da se otvara, što svedoči da dogovor unutar tog bloka i dalje nije zaključen. Izbori će biti raspisani sutra, a po prvi put mogli bi biti održani uz primenu tehnologija poput skenera i biometrijske identifikacije birača.
Javnost kao ključne rivale unutar opozicije prepoznaje Branka Blanušu, koji je na prethodnim izborima kao relativno nepoznat kandidat ostao na korak od pobede, i Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, predsednika PDP-a i lidera Pokreta „Sigurna Srpska”.
Blanuša je pre nekoliko meseci zvanično promovisan kao kandidat SDS-a, ali se u međuvremenu Stanivuković profilisao kao alternativni izbor, uz tvrdnje iz njegovog okruženja da ima veći potencijal u sučeljavanju sa kandidatom vladajućeg bloka, čije ime još nije poznato. Pre desetak dana, SDS je u Doboju usvojio „Sporazum – pobednički koncept Opšti izbori 2026”, koji su pojedini opozicionari, poput Nebojše Vukanovića u prvi mah shvatili kao odstupanje Blanuše u korist Stanivukovića. Naime, u sporazumu SDS-a, poslatom ostalim opozicionim strankama, koje su ga mahom prihvatile, između ostalog, navodi se da se stranke potpisnice obavezuju da će na predstojeće izbore izaći sa zajedničkim kandidatima za funkcije predsednika RS i srpskog člana Predsedništva BiH.
„Premijersko mesto ne može pripasti onoj političkoj stranci koja je predložila kandidata za predsednika Srpske”, navodi se u tom sporazumu i dodaje da stranke potpisnice konstatuju da će dogovorom utvrditi personalna rešenja za predsednika Srpske i srpskog člana Predsedništva BiH „na bazi izbornih rezultata u prethodnom izbornom ciklusu i relevantnih istraživanja javnog mnjenja”.
Upravo je poslednja odredba shvaćena kao rasklimavanje prethodno istaknute nominacije Branka Blanuše, posebno nakon spekulacija da unutar samog SDS-a postoje funkcioneri koji favorizuju Stanivukovića. Moguće da je to razlog zbog kog je Predsedništvo Pokreta „Sigurna Srpska” jednoglasno usvojilo predlog sporazuma iz SDS-a.
Stanivuković je dokument SDS-a opisao kao „temeljan i strateški” jer, kako je naveo, ostavlja dovoljno širok prostor za sve opozicione stranke, uz uvažavanje snage dve najsnažnije stranke u tom bloku. Ipak, napomenuo je da njegov pokret čini devet političkih subjekata i naveo da je posebno značajna odredba u dokumentu SDS-a, koja obavezuje da se buduća vlast formira bez učešća SNSD-a. Deo medija pak i dalje spekuliše da bi Stanivuković navodno mogao povući „neočekivan potez” i proglasiti svoju kandidaturu.
S druge strane, Blanuša ostaje pri stavu da odluka SDS-a nije dovedena u pitanje.
„Stav organa SDS-a je jasan i nedvosmislen, to je odluka i Glavnog odbora i Skupštine da sam ja kandidat za predsednika RS na narednim izborima i s tim stavom idemo u razgovore s ostalim opozicionim strankama”, naveo je Blanuša.
Analitičari, međutim, primećuju da Dodikova stranka još nije saopštila imena svojih kandidata, te da o njima zasad nema ni spekulacija.
„Opozicija je zanemarila važnu činjenicu da Dodik ne može biti kandidat. Vladajuća struktura ima probleme da nađe ljude koji mogu da iznesu tu bitku, ali i izgledi opozicije su u ovom trenutku jako loši – njihov javni imidž je narušen, građani ih ne posmatraju kao nekoga kome je stalo da se promeni stanje, već kao borce za raspodelu plena. Hipotetički, opozicija bi u ovom trenutku teško mogla ostvariti pobedu na izborima”, ocenjuje analitičarka Tanja Topić za BHRT.