Kurti sprema izbore i nove napade na Srbe
(Фото Н. Белић)
Kosovska Mitrovica – Mesec dana je do novih, vanrednih parlamentarnih izbora koje organizuje Priština, a na preliminarnom spisku Centralne izborne komisije (CIK) koja organizuje izbore u 38 opština (po kosovskom sistemu je deset opština više nego što je bilo po sistemu Republike Srbije) nalazi se više od dva miliona birača (2.092.202) koji će glasati na 949 biračkih mesta. Kako je saopšteno iz CIK-a, 911 centara biće namenjeno za redovno glasanje, dok će po jedno mesto u svih 38 opština biti rezervisano za uslovno glasanje.
Doneta je i odluka o glasanju u 33 ambasade i 15 konzulata, gde kao i na prethodnim decembarskim izborima Albin Kurti, v. d. šefa privremene kosovske vlade, računa na glasove dijaspore, koji su mu doneli pobedu, ali ne i većinu da bi njegov pokret Samoopredeljenje sam mogao da formira vladu. Upravo su Kurti i njegova politika doveli do novih izbora, a kako se ocenjuje među albanskim analitičarima u Prištini, on ni ovoga puta neće moći da osvoji većinu. Tačnije, politika koju je vodio, a koja je Kosovo i Metohiju dovela u ćorsokak i institucionalnu krizu ide ka tome da on 7. juna osvoji manje glasova nego 28. decembra prošle godine.
Posebno mu se zamera što je okrenuo leđa Vjosi Osmani, doskorašnjoj takozvanoj predsednici Kosova, koja se, kako je juče prenela albanska štampa u Prištini, ponovo vratila u Demokratski savez Kosova (DSK) koji vodi Ljumir Abidžiku. Po naznakama koje stižu iz prištinske štampe, u DSK će se ponovo vratiti 100.000 glasača koji su 2021. godine nakon preletanja Osmanijeve u Samoopredeljenje otišli za njom.
Do juče je trebalo da se potvrdi učešće 53 politička subjekta koja izlaze u izborni ring, a među njima je i Srpska lista, najveća srpska politička partija na Kosovu i Metohiji, koja je u prethodnom sazivu imala devet mandata od ukupno 120, koliko broji kosovski parlament. Rok za prijavu koalicija, građanskih inicijativa i samostalnih kandidata traje u narednih nekoliko dana.
Iako se čini da je na Kosovu i Metohiji sve podređeno samo najavljenim izborima, ipak ataci na Srbe ne prestaju. Tako je prekjuče u Kosovu Polju obijena kuća porodice Ristić, Slobodanke i Jordana, jednih od retkih preostalih Srba u ovom gradu. U saopštenju Kancelarije za Kosovo i Metohiju se navodi da porodica Ristić uprkos pritiscima nije napustila Kosovo Polje, niti prodala svoje imanje, već su ostali da žive okruženi Albancima.
„Reč je o novom etnički motivisanom incidentu u režiji Albanaca, a gotovo da ne prođe dan da se ne zabeleži novi napad na Srbe, posebno južno od Ibra. Činjenica da ovakvi napadi ostaju nerazjašnjeni i nesankcionisani, samo podstiču nove incidente i ekstremiste gde se pokazuje da ne postoji istinska namera Prištine za izgradnju održivog suživota”, stoji, između ostalog, u saopštenju dostavljenom „Politici”, gde se još kaže da je bračni par Ristić po povratku iz posete ćerki zatekao obijenu i opljačkanu kuću iz koje su odneti pokućstvo, televizor, a čak su im i slavine iščupane iz zida.
Samo dva dana pre u jednoj od kancelarija upravne zgrade Doma zdravlja u Donjoj Gušterici krvnički je pretučen Miroslav Gudžić iz Dobrotina, kog je napala grupa Albanaca i nanela mu teške povrede glave i hematome po telu od „krvničkog” šutiranja. Gudžić je izjavio da je „izbegao linč”, a nakon tri dana bolničkog lečenja juče je otpušten kući.
Kosovsko tužilaštvo, koje Srbe tereti za najteža krivična dela, a po čijoj su optužnici pre tri dana donesene dve doživotne i jedna kazna zatvora od 30 godina u procesu koji se vodio za slučaj „Banjska”, juče je podiglo optužnicu protiv osmorice Srba iz Đakovice za navodni ratni zločin počinjen 1999. godine na području Đakovice. Specijalno tužilaštvo Kosova, koje „sprovodi politiku Albina Kurtija”, u saopštenju je navelo da će se „ovim licima suditi u odsustvu”.
U samom gradu Đakovici, osim monahinja u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice i Dragice Gašić, srpske povratnice koja je konstantno na meti dojučerašnjih komšija Albanaca, nema više nijednog Srbina, iako ih je do rata živelo oko 8.000.