Mask upozorava: Veštačka inteligencija pod uticajem „vokizma" preti opstanku čovečanstva
Илон Маск (EPA/JIM LO SCALZO)
Pred saveznim sudom u Ouklandu upriličeno je trodnevno svedočenje Ilona Maska u okviru tužbe koju je podneo protiv Sema Altmana, izvršnog direktora kompanije OpenAI. Sukob najbogatijeg čoveka sveta i čelnika kompanije koja stoji iza ChatGPT-a suštinski se tiče odstupanja od prvobitne misije projekta.
Mask, koji je 2015. bio jedan od suosnivača i ključni investitor OpenAI-a, uložio je oko 38 miliona dolara uz izričit uslov da organizacija ostane neprofitna, a razvoj veštačke inteligencije transparentan i otvoren za javnost. Međutim, nakon što je Mask napustio projekat 2018, Altman je promenio poslovni model, usmerivši kompaniju ka komercijalizaciji.
Ključni spor nastao je kada je OpenAI, nakon lansiranja popularnog četbota, svoje tehnologije zaštitio kao poslovnu tajnu i sklopio partnerstvo sa Majkrosoftom vredno 10 milijardi dolara. Ovaj poslovni zaokret transformisao je organizaciju u tehnološkog giganta, čija se tržišna vrednost danas procenjuje na vrtoglavih 852 milijarde dolara, što je, prema Maskovim navodima, direktna izdaja izvornih principa na kojima je kompanija utemeljena.
Sada Mask kaže da se oseća prevarenim. Traži da se svaka „nezakonita dobit“ vrati neprofitnoj fondaciji OpenAI, da se neprofitna divizija likvidira i da se generalni direktor kompanije Altman i njen predsednik Greg Brokman otpuste. S druge strane, tuženi tvrdi da je pravi razlog za tužbu pokušaj eliminacije konkurenata. Na kraju krajeva, pet godina nakon što je napustio OpenAI, Mask je osnovao sopstvenog programera veštačke inteligencije, xAI, koji je kasnije integrisao u svemirsku kompaniju SpaceX.
Stručnjaci ističu da se parnica intenzivirala uoči početnih javnih ponuda akcija obe kompanije, koje bi mogle biti najveće u istoriji. Prema procenama, vrednost OpenAI-a bi nakon ovoga mogla da poraste na bilion dolara, a SpaceX-a (uključujući xAI) na 1,75 biliona dolara.
Sukob vizija o budućnosti veštačke inteligencije
Ilon Mask, kako pnavode RIA Novosti, tvrdi da je njegova primarna misija spasavanje čovečanstva od egzistencijalne pretnje koju predstavlja nekontrolisana veštačka inteligencija (AI). Sukob interesa sa kompanijom Google, prema Maskovim rečima, započeo je još 2013. godine nakon rasprave sa Larijem Pejdžom, koji je Maskova upozorenja o opasnostima nove tehnologije odbacio kao „sentimentalne besmislice“.
Dok Mask insistira na potrebi za strogim nadzorom i razvojem sistema koji su prilagođeni ljudima, Pejdž zastupa stav da je mašinska inteligencija prirodni nastavak evolucije. Pejdž je tada optužio Maska za „šovinizam vrsta“, smatrajući digitalnu svest jednako vrednom kao i biološku.
Upravo ova razmimoilaženja u stavovima navela su Maska na osnivanje OpenAI-a, kao protivteže dominaciji Google-a. Nakon što je, kako tvrdi, izgubio kontrolu nad razvojem kompanije koja stoji iza ChatGPT-a, Mask je osnovao xAI, nastavljajući svoju borbu za kreiranje kontrolisane i bezbedne veštačke inteligencije.
Mask upozorava: Veštačka inteligencija pod uticajem „vokizma“ preti opstanku čovečanstva
Okršaj giganata
Ilon Mask, vlasnik platforme X i preduzetnik u oblasti naprednih tehnologija, ponovo je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog ideološke pozadine razvoja veštačke inteligencije (AI). Prema njegovim rečima, kompanije poput Google-a i OpenAI-a podlegle su uticaju „vokizma“ i koncepta raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI), što bi, kako tvrdi, moglo imati fatalne posledice po ljudski rod.
Mask upozorava da programiranje AI modela da po svaku cenu slede ove ideološke principe stvara rizičan scenario, u kojem algoritmi, u nastojanju da ostvare zadate ciljeve, mogu postati direktna pretnja po ljudske živote. Tokom svedočenja na sudu u Ouklandu, milijarder je svoje strahove uporedio sa apokaliptičnim scenarijom iz filmskog serijala „Terminator“, naglašavajući da nekontrolisana veštačka inteligencija može dovesti do uništenja čovečanstva.
Ipak, tokom rasprave se pojavila i kontradiktornost u Maskovim stavovima. Advokati Sema Altmana, direktora kompanije OpenAI, istakli su činjenicu da je Mask, uprkos svojim javnim kritikama, i sam koristio modele OpenAI-a za obuku sopstvenih sistema. Mask je pred sudom bio primoran da potvrdi ove navode, priznajući da je njegova kompanija koristila tehnologije koje sada kritikuje kao pristrasne i opasne.
Spoljni stručnjaci navode da čak i da su Maskove alarmantske izjave, bez obzira na njihovu motivaciju, fundamentalno pogrešne, to ne znači da neće biti žrtava od revolucije veštačke inteligencije. A da bi se gubici sveli na minimum, društvo mora da nauči da živi u ovoj novoj realnosti sada.