Vašington pritiska SB UN da usvoji rezoluciju o Ormuskom moreuzu

Željko Šajn

08. 05. 2026. 06:50

(Фото EPA/Radek Pietruszka)

Spe­ci­jal­no za „Po­li­ti­ku”

Nju­jork – U se­di­štu Uje­di­nje­nih na­ci­ja u Nju­jor­ku odr­ža­na je za­tvo­re­na sed­ni­ca Sa­ve­ta bez­bed­no­sti po­sve­će­na bez­bed­no­snoj si­tu­a­ci­ji na Bli­skom is­to­ku, uz po­se­ban fo­kus na ras­tu­će ten­zi­je u Per­sij­skom za­li­vu i pi­ta­nje slo­bod­ne plo­vid­be kroz Or­mu­ski mo­re­uz. Sed­ni­ca je odr­ža­na u tre­nut­ku po­ja­ča­ne za­bri­nu­to­sti me­đu­na­rod­ne za­jed­ni­ce zbog mo­guć­no­sti da­lje eska­la­ci­je su­ko­ba i ugro­ža­va­nja ključ­nih po­mor­skih ru­ta za svet­sku tr­go­vi­nu ener­gen­ti­ma, a ka­ko se mo­glo ču­ti u di­plo­mat­skim kru­go­vi­ma, u UN, di­sku­si­ja pro­ti­če u ve­o­ma na­pe­toj at­mos­fe­ri.

Za­me­ni­ca ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra UN Ro­zma­ri Di­kar­lo in­for­mi­sa­la je čla­no­ve Sa­ve­ta bez­bed­no­sti o ne­dav­nim ra­ket­nim na­pa­di­ma na Uje­di­nje­ne Arap­ske Emi­ra­te, na­gla­ša­va­ju­ći da je ge­ne­ral­ni se­kre­tar UN od po­čet­ka su­ko­ba osu­đi­vao sve ne­za­ko­ni­te na­pa­de na Bli­skom is­to­ku i ši­re. Ona je upo­zo­ri­la da bi na­sta­vak na­si­lja mo­gao do­dat­no de­sta­bi­li­zo­va­ti re­gi­on i pro­ši­ri­ti su­kob van po­sto­je­ćih gra­ni­ca. Ka­ko se sa­zna­je, u ras­pra­vi, iza za­tvo­re­nih vra­ta vi­še di­plo­mat­skih pred­stav­ni­ka, po­seb­no su in­si­sti­ra­le na hit­noj de­e­ska­la­ci­ji i na­stav­ku po­li­tič­kog di­ja­lo­ga.

To­kom sed­ni­ce is­tak­nu­ta je po­tre­ba za po­što­va­njem Re­zo­lu­ci­je Sa­ve­ta bez­bed­no­sti 2817, kao i za­šti­tom ci­vil­nog sta­nov­ni­štva i ci­vil­ne in­fra­struk­tu­re. Po­seb­na pa­žnja po­sve­će­na je bez­bed­no­sti po­mor­skog sa­o­bra­ća­ja, na­kon no­vih in­ci­de­na­ta u Or­mu­skom mo­re­u­zu, jed­nom od naj­va­žni­jih svet­skih ener­get­skih ko­ri­do­ra.

Isto­vre­me­no, SAD su Sa­ve­tu bez­bed­no­sti pred­sta­vi­le no­vi na­crt re­zo­lu­ci­je o slo­bo­di plo­vid­be kroz Or­mu­ski mo­re­uz, ko­ji su po­dr­ža­le Ba­hre­in, Sa­u­dij­ska Ara­bi­ja, Uje­di­nje­ni Arap­ski Emi­ra­ti, Ku­vajt i Ka­tar. Ame­rič­ki pred­log pred­vi­đa da Iran pre­ki­ne na­pa­de na tr­go­vač­ke bro­do­ve, ob­u­sta­vi po­sta­vlja­nje mi­na i omo­gu­ći ne­sme­tan pro­laz me­đu­na­rod­nim bro­do­vi­ma kroz mo­re­uz.

Pre­ma ono­me što se mo­glo sa­zna­ti od di­plo­mat­skih iz­vo­ra u UN, me­đu stal­nim čla­ni­ca­ma Sa­ve­ta bez­bed­no­sti i da­lje po­sto­je ozbilj­na ne­sla­ga­nja oko for­mu­la­ci­ja ame­rič­kog na­cr­ta re­zo­lu­ci­je, po­seb­no u de­lu ko­ji se od­no­si na mo­gu­će me­đu­na­rod­ne me­re pre­ma Ira­nu. Ru­si­ja i Ki­na in­si­sti­ra­ju da tekst ne sme osta­vi­ti pro­stor za even­tu­al­nu voj­nu in­ter­pre­ta­ci­ju ili do­dat­nu de­sta­bi­li­za­ci­ju re­gi­o­na.

Ame­rič­ki dr­žav­ni se­kre­tar Mar­ko Ru­bio iz­ra­zio je oče­ki­va­nje da će Sa­vet bez­bed­no­sti po­ka­za­ti svo­ju kom­pe­tent­nost i od­go­vor­nost usva­ja­njem re­zo­lu­ci­je o slo­bo­di plo­vid­be kroz Or­mu­ski mo­re­uz. Ka­ko se u UN mo­glo ču­ti u di­plo­mat­skim kru­go­vi­ma, u Va­šing­to­nu sma­tra­ju da je reč o pa­žlji­vo pri­pre­mlje­nom di­plo­mat­skom pri­stu­pu ko­jim SAD na­sto­je da kroz pre­go­vo­re i po­li­tič­ki pri­ti­sak obez­be­de po­dr­šku za usva­ja­nje re­zo­lu­ci­je, dok se ko­na­čan od­go­vor oče­ku­je kroz gla­sa­nje u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti.

No­va ver­zi­ja re­zo­lu­ci­je ubla­že­na je u od­no­su na pret­hod­ni Ba­hra­in­ski pred­log ko­ji su Ru­si­ja i Ki­na ra­ni­je blo­ki­ra­le ve­tom. Ipak, tekst je i da­lje for­mu­li­san u okvi­ru Po­gla­vlja 7 Po­ve­lje UN, što osta­vlja mo­guć­nost uvo­đe­nja sank­ci­ja i dru­gih me­đu­na­rod­nih me­ra, uko­li­ko zah­te­vi ne bu­du is­pu­nje­ni.

Lič­ni iza­sla­nik ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra UN za su­kob na Bli­skom is­to­ku, Žan Ar­no, na­sta­vlja di­plo­mat­ske kon­tak­te sa dr­ža­va­ma re­gi­o­na i me­đu­na­rod­nim part­ne­ri­ma u po­ku­ša­ju da se sma­nje ten­zi­je i spre­či da­lje ši­re­nje su­ko­ba. Oče­ku­je se da na­red­ni da­ni bu­du ključ­ni za po­sti­za­nje kom­pro­mi­sa oko ko­nač­nog tek­sta re­zo­lu­ci­je i even­tu­al­nog gla­sa­nja u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti.