Vrednost deset klubova veća od budžeta Srbije
Ukupna vrednost deset najbogatijih svetskih klubova u 2008. iznosila je 13.530.000.000 dolara ili skoro četiri milijarde „zelenih novčanica” više nego što iznosi budžet Srbije za 2009.
Najskuplji na svetu je sa 1.800.000.000 dolara Mančester junajted, a struktura „top ten” izgleda ovako: tri fudbalska kluba (Mančester, 6. Real, 7. Arsenal), šest predstavnika američkog fudbala (2. Dalas, 3. Vašington, 4. Nju Ingland, 8. Njujork džajants, 9. Njujork džets, 10. Hjuston) i jedan bezbol klub (5. Njujork jenkis).
Vlasnik Mančester junajteda je američki milijarder Malkolm Glejzer (190. sa 2.300.000.000 dolara na rang listi „Forbsa” 400 najbogatijih Amerikanaca). On je to postao 2005. sa 1.500.000.000 dolara.
Glejzerov „napad” na „crvene đavole” bio je dug dve godine. U martu 2003. kupio je prvih 2,9 odsto akcija Mančestera, dva meseca pošto je Tampa osvojila „superboul”. Ono što povezuje ova dva podatka jeste da je tada 77. godišnji Glejzer vlasnik NFL šampiona i da je tih dana odlučio da proširi svoju sportsku imperiju.
U junu 2004. Glejzer je posedovao 20 odsto akcija Mančestera, a već u oktobru iste godine udeo u vlasništvu kluba iznosio je 28,2 odsto. Od novembra počinju agresivni napadi i ponude se ređaju u intervalima od dva meseca, da bi praktično sve bilo odlučeno 12. maja 2005. kada su irski biznismeni Dž. P. Mekmanus i Džon Manijer, prateći „govor novca”, odlučili da prodaju svoj udeo od 28,7 odsto akcija. Glejzer je stigao do 57 odsto, pa mu je u istom danu Škot Hari Dobson, vlasnik mnogobrojnih rudnika uglja, prodao svojih šest odsto. Sledećih 14 odsto pazario” je od malih akcionara koji nisu mogli da odole Glejzerovoj ponudi (5,50 dolara) većoj za 20 centi od one na berzi.
Navijači sa 17 odsto akcija, okupljeni u svom udruženju „Ujedinjeni deoničari”, pokušali su da od japanske investicione banke Nomura dobiju kredit kako bi na tržištu kupili oko 10 odsto akcija i sprečili Glejzera da od Mančestera napravi privatno vlasništvo i povuče ga sa berze. Glejzer je bio brži stigavši prvi do neophodnih 75 odsto.
Navijački narod Mančestera bio je na nogama i veoma naoštren protiv Glejzera. Simpatizeri su pretili i bojkotom utakmica i bojkotom svega što na sebi nosi zaštitni znak Mančestera.
Reagovala je i britanska vlada, istina kada je sve već bilo gotovo (svaka sličnost sa ovdašnjim situacijama je slučajna), rekavši, po pisanju „Sandej telegrafa”, da će promeniti zakon i u budućnosti onemogućiti ovakav vid kupovine.
Ubrzo su se, sa dobrim rezultatima, strasti stišale.
Početkom septembra 2008. „Forbs”, specijalizovan za praćenje globalnih finansijskih tokova, u svojoj tradicionalnoj anketi, saopštio je da je prosečna vrednost 32 kluba NFL, uprkos ekonomskoj krizi, premašila milijardu dolara – 1.040.000.000, ostvarivši rast od 8,7 odsto u odnosu na prethodnu sezonu. Čak 19 ekipa vredi više od 1.000.000.000 dolara, dok je najjeftiniji klub sa 839.000.000 zelenih novčanica Minesota. Ukupna vrednost svih ekipa u NFL je 33.600.000.000 dolara i u poslednjoj deceniji je porasla za 11.600.000.000 dolara.
U prethodnih deset godina sve američke profesionalne lige su zabeležile rast vrednosti, ali među najbogatijima nema ni NBA ni NHL ligaša.
U najjačoj košarkaškoj ligi na svetu najskuplji je sa 613.000.000 dolara Njujork (svi klubovi procenjeni su na 11.400.000.000 dolara, a 1999. vredeli su 5.300.000.000), dok kod hokejaša primat sa 400.000.000 dolara drži Toronto (pre 10 godina „oklopnici” su vredeli 3.600.000.000, danas 6.600.000.000 dolara).
Krajem poslednje decenije dvadesetog veka sport je postao svetska privredna grana broj devet, sa godišnjim obrtom sredstava blizu devet stotina milijardi dolara.
Od te sume skoro polovina struji kroz Sjedinjene Države, bez obzira na činjenicu da je tamo fudbal, globalno najpopularniji sport, tek nešto više od trećerazredne zabave.
Vlasnici klubova ujedno su i vladari američkog profesionalnog sporta. I dok su neki od njih diplomirali na prestižnim univerzitetima.(Harvard, Jel, Prinston itd), drugi jedva da su sakupili sve razrede srednje škole.Ali i jedni i drugi se nalaze na „Forbsovoj” listi u kategoriji „400 najbogatijih Amerikanaca” – samo osam odsto vlasnika nije pronašlo mesto u ovom klubu odabranih.
Ratko Pavlović